Kako građani BiH uopće prežive mjesec? Minimalne plaće i mirovine jednostavno ne mogu pokriti cjelomjesečne osnovne troškove. Od poznatog “jedva se spaja kraj s krajem” stiglo se do “ne može se spojiti uopće”. Primjerice, kruh i mlijeko dnevno koštaju gotovo pet maraka. Nisu nam potrebni statistički podaci da bismo pogledom na cijene potvrdili kako je hrana u prosjeku skuplja od 50 do 100 posto, pa i više, piše Večernji list BiH.
Potrošačka košarica
I plaća od 1500 KM, ako uključite sve ono što je potrebno prosječnoj četveročlanoj obitelji, počevši od hrane, režija, prijevoza pa do školovanja djece, uz to i kredita, zvuči nerealno niska da bi se mjesec pristojno preživjelo. A što je tek s onima na minimalcu? Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za siječanj 2024. godine iznosi 2895 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za studeni 2023. iznosila je 1310 KM. Minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,25%. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,38%. Minimalac u RS-u znatno je veći od onog u FBiH i iznosi 900 KM.
Ipak, i dalje je nedovoljan da podmiri osnovne troškove. Standard jedne zemlje najbolje određuje njezina minimalna neto plaća i postotak koji se od minimalca mora izdvojiti za potrošačku košaricu, odnosno za hranu i druge najnužnije potrebe bez kojih čovjek ne može preživjeti. Tim analitičara Picodija iz Hong Konga provjerio je kako se mijenjala minimalna plaća u 67 zemalja svijeta, koliko su rasle cijene osnovnih namirnica i koliko iznosi “košarica za preživljavanje”, odnosno potrošačka košarica s ograničenim brojem proizvoda u usporedbi s minimalnom plaćom.
Provedeno istraživanje
Prema ovom istraživanju, u većini zemalja, zaključno sa siječnjem 2024., došlo je do promjene visine minimalnog osobnog dohotka u odnosu na onaj iz siječnja 2023. godine. Minimalnu plaću gotovo su sve zemlje povećavale u određenom iznosu kao odgovor na inflaciju koja je, očekivano, najsnažnije pogodila one s najnižim primanjima. Znanstvenici iz Hong Konga kreirali su košaricu osnovnih namirnica koja sadrži osam artikala - kruh, mlijeko, jaja, rižu, sir, meso, voće i povrće. Njihov popis proizvoda i više je nego skroman, ali na njemu su proizvodi koji u navedenim količinama mogu zadovoljiti minimalne nutritivne potrebe prosječne odrasle osobe za razdoblje od jednog mjeseca. Kada je o omjeru potrošačke košarice i minimalne plaće riječ, BiH je na 35. mjestu, gdje 24,1% dohotka osoba izdvaja za navedenih osam namirnica. Hrvatska je na 21. mjestu sa 16,7%, Slovenija na 17. s 14,6%, Crna Gora zauzima 32. mjesto s udjelom od 22,7%, dok je Srbija 38. s 24,9%, a Sjeverna Makedonija 42. s 28,9% izdvajanja za osnovne namirnice. Najbolji omjer potrošačke košarice i minimalne plaće pronalazimo u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Novom Zelandu.
U ovim zemljama radnici troše manje od desetine minimalne plaće na osnovne namirnice. BiH sa svojim postotkom bolje je rangirana od Albanije, Meksika, Rusije, Argentine, Brazila i drugih iz društva obuhvaćenih 67 zemalja, piše Forbes BiH. Pitanje koje se nameće u BiH nakon proteklih nekoliko godina je “Čega se to još nismo odrekli?” jer pristojan život dostojan čovjeka odavno već nemamo. •
