Konfuzni SIP dovodi u pitanje i početak zakonskih rokova za uspostavu vlasti

Vlast obično čekamo pet mjeseci, ali proces može biti okončan i znatno ranije

opći izbori u bih, brojanje
Foto: Armin Durgut/Pixsell
1/3
25.10.2022.
u 13:12

Medijska kampanja koju iz Sarajeva vode protiv Schmidta, pa i apelacija Željka Komšića Ustavnom sudu BiH, mogle bi također odgoditi i zakomplicirati uspostavu

Postizbornu situaciju u Bosni i Hercegovini komplicira sporo prebrojavanje glasova i očita kontaminacija procesa u Republici Srpskoj, piše Večernji list BiH.

Zbog ponovljenog brojenja glasova za predsjednika RS-a, velikog broja najavljenih žalbi i u Federaciji BiH nakon utvrđivanja preliminarnih rezultata, moguće je da uopće ne bude ispoštovan rok od mjesec dana (2. studenoga) za objavu konačnih rezultata izbora. To bi se automatski odrazilo i na uspostavu novih institucija vlasti.

Situaciju dodatno otežava nastojanje DF-a da ospori ustavnost odluka koje je donio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći, a koje se odnose na način popune federalnog Doma naroda.

Medijska kampanja koju iz Sarajeva vode protiv Schmidta, pa i apelacija Željka Komšića Ustavnom sudu BiH, mogle bi također odgoditi i zakomplicirati uspostavu vlasti. Rokovi su ustavno i zakonski definirani i prilično precizni. No, iskustvo nam govori da se kod formiranja vlasti često zapinjalo i nisu poštivani rokovi.

Tako je, primjerice, značajno kasnilo imenovanje predsjedatelja Vijeća ministara i samog Vijeća ministara BiH nakon općih izbora 2018., dok, nakon ovih izbora, nikada nije imenovana nova vlast na federalnoj razini, kao ni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Konstitutivna sjednica

Prvi bi na dužnost mogli stupiti članovi Predsjedništva BiH. Propisano je da predsjedatelj Predsjedništva iz ranijeg saziva zakazuje konstitutivnu sjednicu novoizabranog Predsjedništva u roku ne duljem od 15 dana, računajući od datuma potvrde službenih izbornih rezultata od SIP-a BiH za razinu Predsjedništva.

Ustav BiH kaže da će i Zastupnički i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH biti sazvani najkasnije 30 dana nakon njihova izbora. Nadalje, predsjedatelja Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo BiH. Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstituirajuće sjednice Zastupničkog doma PS BiH.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH bit će prvi put sazvan najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata izbora. Skupštine županija biraju svoje izaslanike u Dom naroda Parlamenta FBiH u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora. Izbor izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH provodi se najkasnije 30 dana od dana ovjere izbora. Skupštine županija prvi put bit će sazvane najkasnije deset dana nakon objavljivanja rezultata izbora i to valjda ne bi trebao biti problem. Prema Poslovniku o radu NS-a RS-a, prvu sjednicu Narodne skupštine saziva njezin predsjednik prethodnog saziva u roku od 15 dana od dana objave konačnih rezultata.

Već spomenuti primjer s probijanjem rokova za uspostavu vlasti nakon izbora 2018. godine nije jedini. I ranije je bilo mnogo situacija gdje smo imali probleme pri uspostavi vlasti. U prosjeku se taj proces nikada nije završavao u roku od pet mjeseci nakon izbora. Mnogi će se sjetiti 2010. godine, kada se na uspostavu državne vlasti čekalo gotovo godinu i pol, a i na federalnoj razini svjedočili smo različitim političko-pravnim akrobacijama, pa i prekrajanju osnovnih zakona matematike kada je međunarodnim intervencionizmom odlučeno da je šest trećina od 17 u hrvatskom Klubu izaslanika.

Višegodišnja stagnacija

Iako ovaj put stižu optimistične najave o uspostavi vlasti do kraja godine, brzina tog procesa ponajprije će ovisiti o spremnosti da se prihvati nacionalna reprezentativnost i iskaže spremnost za pronalazak minimuma suglasnosti o ključnim pitanjima, kao što su izborna i ustavna reforma, nastavak europskog puta BiH i ispunjavanje cijelog niza obveza na tom putu te najvažniji energetski i infrastrukturni projekti u zemlji.

Višegodišnja stagnacija na europskom putu mora biti prekinuta, tim prije ako se zna da je članstvo u Europskoj uniji jedno od rijetkih strateških pitanja oko kojeg, barem verbalno, nema sporenja unutar BiH. O svakoj od tih tema izborni pobjednici na državnoj razini morat će otvoriti ozbiljan dijalog. No, prvo treba utvrditi tko su sve pobjednici. •

 

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?