Redovna upotreba carskog reza ima utjecaj na ljudsku evoluciju, zanimljiva je tvrdnja koju su nedavno iznijeli znanstvenici u istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Sve više djece posljednjih se godina rađa carskim rezom jer ne mogu proći majčinom zdjelicom. Procjenjuje se da se broj slučajeva u kojima dijete ne može proći porođajnim kanalom zbog preuske majčine zdjelice s 30 slučajeva na tisuću, koliko je bilo u šezdesetim godinama prošloga stoljeća, povećao na 36 na tisuću poroda, koliko ih ima danas. Austrijski znanstvenici kažu da će se takav trend vjerojatno nastaviti i dalje, u budućnosti, pa će se sve više djece rađati carskim rezom. No to ipak ne znači da će klasični prirodni porodi zastarjeti, prenosi BBC.

Dr. Philipp Mitteröcker s Odjela teorijske biologije na Sveučilištu u Beču ističe kako je riječ o pitanju koje se dugo već postavlja u kontekstu razumijevanja ljudske evolucije. Zašto je stopa nerazmjera veličine novorođenčadi i ženske zdjelice sve veći problem? Zašto se ljudska zdjelica nije širila tijekom godina pa ta prirodna slagalica sada sve češće ne funkcionira?

Medicinske intervencije

– Bez moderne medicinske intervencije ishod je kod takvih problema često bio smrtonosan i to je, iz evolucijske perspektive, selekcija. Žene s vrlo uskom zdjelicom ne bi preživjele rađanje prije 100 godina. One sada preživljavaju i prenose svoje gene za usku zdjelicu svojim kćerima – ukazuje bečki znanstvenik.

Komentirajući istraživanje, paleoantropologinja sa Smithsonian Instituta dr. Briana Pobiner kazala je da postoje “vjerojatno mnogi drugi biološki i kulturni faktori kad je riječ o carskom rezu, koji variraju između razvijenih i zemalja u razvoju”.

Daghni Rajasingam, konzultantica opstetričarka te glasnogovornica britanskog Royal college of obstetricians, navodi da čimbenici kao što su dijabetes i pretilost imaju utjecaj na broj carskih rezova. Na tragu njezina objašnjenja su i naši liječnici.

– Dijabetes i makrosomija zasigurno imaju najveći utjecaj na trend sve većeg broja sekcija. Jedan je od bitnijih problema epidemija gestacijskog dijabetesa kod trudnica. Međutim, nisam siguran da će to bitnije promijeniti tijek porođaja – kazao je prof. dr. sc. Ratko Matijević, predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode KB Merkur.

U zadnjem stoljeću zamijećeno je da se antropološke značajke ljudi mijenjaju – ljudi su sve viši i teži. Zbog boljih socioekonomskih uvjeta, bolje zdravstvene skrbi i brige za trudnice, i djeca se rađaju veća. Ali taj trend ne prati i naša zdjelica, da bi majke s lakoćom vaginalno rađale djecu. Indikacije za carski rez proširuju se, kao i broj carskih rezova zbog nenapredovanja poroda prirodnim putem, potvrdio nam je doc. dr. sc. Krunoslav Kuna, predstojnik klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice.

Više dijabetesa i pretilosti

Unutar indikacije nenapredovanja poroda primijećen je porast kefalopelvine disproporcije. Riječ je o nemogućnosti rađanja ploda zbog prevelika fetusa, tj. prevelike glave i ramena fetusa ili pak zbog preuske majčine zdjelice .

– Dio ovog problema može se objasniti činjenicom da je zbog veće upotrebe rafiniranih namirnica, ali i zbog sve više prosječne dobi trudnica, sve više gestacijskog dijabetesa. Trudnice s gestacijskim dijabetesom rađaju težu djecu. Velik je problem i sve značajniji porast pretilosti. Pa tako i pretile žene češće rađaju carskim rezom, ali su jednako tako i njihova djeca veća. Svim ovim može se objasniti povećanje učestalosti carskog reza, ali i povećanje učestalosti nerazmjera u veličini porodnog objekta, novorođenčeta, i porodnog kanala – objašnjava dr. Kuna.

Jasno je da su u prošlosti žene čija su djeca bila prevelika, odnosno njihove zdjelice premalene za vaginalni porod, često umirale i nisu mogle na svijet donijeti živo i zdravo dijete.

– Postajemo veći, rađamo sve veću djecu, ali zdjelica ne raste istom brzinom kojom rastemo u visinu i širinu da bismo veću djecu mogli roditi vaginalno. Hoće li nas rađanje carskim rezom evolucijski mijenjati, ostaje vidjeti – ustvrdio je dr. Krunoslav Kuna. 

Više od pola zaposlenika u ovoj industriji namjerava napustiti radno mjesto u sljedećoj godini