Istraživanja pokazuju da je zaraza salmonelom u Europskoj uniji posljednjih godina u stalnom porastu, a u što se i sami možemo uvjeriti sve češćim upozorenjima o neispravnim prehrambenim artiklim, piše Večernji list BiH.
Najčešće je riječ o povlačenju nekog prehrambenog artikla zbog prisutnosti salmonele. Osim salmonelom, jedući nedovoljno termički obrađenu hranu možemo se zaraziti i drugim opasnim bakterijama poput E. coli, “crvom haringe”, hepatitisom A...
Posljedice na zdravlje
U FBiH je, prema podacima Federalnog zavoda za javno zdravstvo, prošle godine evidentirano 179 osoba zaraženih salmonelom, dok je godinu ranije bilo 206 zaraženih. Godine 2016. zabilježeno je 190 slučajeva, dok je godinu ranije bilo njih 439. Zaraza salmonelom najčešće dolazi zbog neopranih ruku ili zbog nedovoljno termički obrađene hrane životinjskog podrijetla koja često nema nikakav neuobičajen izgled ili miris. Stoga namirnice poput peradi i jaja valja termički obraditi, ali i oprati ruke nakon rukovanja njima. No i voće i povrće također može biti zaraženo zbog korištenja stajskog gnojiva. Ipak, mnogo su češće infekcije zbog majoneze ili slastica pripremljenih od sirovih jaja, a izazvat će mučnine, bolove, proljev i povraćanje.
O salmoneli, na koju se osobito upozorava tijekom ljetnih mjeseci, mnogi znaju puno, kako iz osobnog iskustva tako i iz medija, ali lako se može smetnuti s uma da i druge namirnice iz smočnice ili hladnjaka mogu izazvati brojne tegobe ako ih se prije pripreme nedovoljno termički obradi. Hrana je odavno postala veliki biznis, ali potrošači, unatoč raznim propisima i raznim inspekcijama, ni izbliza nisu tako zaštićeni kako to inače misle.
Zdravstveno neispravna hrana, ovisno o vrsti, prirodi i stupnju rizika, može imati različite kratkoročne ili dugoročne učinke na zdravlje potrošača. Ista može sadržavati različite štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske supstancije koje uzrokuju oko 200 oboljenja s ozbiljnim posljedicama za zdravlje potrošača. Za trovanje hranom javnost dozna tek kad je riječ o nekom masovnom trovanju, dok pojedinačni slučajevi prođu neprimijećeno. Tako su se nedavno otrovali sudionici seminara u Sarajevskoj županiji nakon konzumacije lunch-paketa.
U Hitnu pomoć javilo se 16 osoba, a navodno je broj osoba koji je osjetio simptome znatno veći. Ovakvi i slični slučajevi pojave se svakih nekoliko mjeseci. Inspekcija za hranu RS-a prošle godine uzorkovala je gotova jela u ugostiteljskim objektima za potrebe laboratorijskog ispitivanja mikrobiološke ispravnosti. Od 72 ispitana uzorka, kod 25 utvrđena je povećana prisutnost mikroorganizama, kao što je enterobakterija.
Prvi po broju oboljelih
Kada je riječ o bolestima prenosivima hranom, vodom ili onima prouzročenim okolišem, zbog deficitarne laboratorijske dijagnostike u FBiH, najčešće se prijavljuje enterokolitis nepoznate etiologije te trovanja hranom također nepoznatog uzročnika, a na listi ECDC te su bolesti razvrstane prema etiologiji. U 2017. registrirane su 5844 osobe oboljele od bolesti iz te skupine, s udjelom u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti od 11,88%.
Najzastupljeniji u ovoj skupini bolesti jesu akutni enterokolitis nepoznate etiologije s 231,24 oboljela na 100.000 stanovnika. Na drugom mjestu je Toxiinfectio alimentaris, odnosno trovanje hranom u kojima uzročnik nije izoliran, s 21,26 slučajeva na 100.000 stanovnika. Tamo gdje je uzročnik identificiran, najčešće je riječ o Salmonelli enteritidis. Prvi po broju oboljelih u ovoj skupini u 2017. je akutni enterokolitis s 5090 slučajeva. •
