Bivši šef hrvatske diplomacije i predsjednik saborskog odbora za vanjsku politiku dr. Miro Kovač nedavnom izjavom za Televiziju Herceg Bosne kako bi BiH trebala biti uređena po modelu Belgije kao federaciju triju regija, iznova je aktualizirao pitanje preuređenja BiH.

Njegova izjava izazvala je oprečne reakcije.U bošnjačkoj javnosti okrakterizirana je na očekivani način kao promoviranje fašizma, podjela zemlje, mješanje u unutarnje stvari BiH. No, među Hrvatima u BiH naišla je na odobravanje. Tako je, između ostalih, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora dr. Božo Ljubić u izjavi za HMS rekao kako je Kovačeva izjava u skladu s europskim standardima i na tragu Rezolucije Europskog parlamenta koja zagovara federalizam, legitimno predstavljanje i decentralizaciju kao načela kojih bi se vlasti u BiH trebale držati pri ustavno-pravnim reformama.

Ljubić, pak, smatra kako je preuređenje BiH u federalnu državu u kojoj bi postojala najmanje jedna federalna jedinica s hrvatskom većinom bilo najbolje i najoptimalnije riješenje za Bosnu u Hercegovinu.

Kovačev prijedlog 

Mišljenje o Kovačevom prijedlogu za Hrvatski Medijski Servis iznio je i profesor emeritus Sveučilišta u Mostaru i dopredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH, akademik Božo Žepić.

On smatra kako je prijedlog bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova dobronamjeran, ali, ipak, neprihvatljiv, te pojašnjava zašto:

-Niti jedan model etnički složenih europskih država, pa time ni belgijski, ne može se izravno prenijeti ni implementirati u BiH. Ona je zemlja „sui generis“ i bez presedana u svijetu. Prvo, regije su primarno zemljopisne i gospodarske, pa i jezične cjeline, ali nigdje nisu političke zajednice, napominje sugovornik HMS-a.

Regionalizaciju BiH, podsjeća, predlaže samo politika jednog naroda, ali ne kao jezičnu ili izbornu jedinicu. Ona je, naglašava, neprihvatljiva za druga dva malobrojnija naroda.

-Srpska narodna politika, ali i znanost, prema njoj su odbojne, jer podrazumijeva ukidanje Republike Srpske i njezino svođenje na regiju. Hrvatska narodna politika i znanost, mogu prihvatiti svaki oblik složene države koji bi Hrvate učinio institucionalno i politički jednakopravnim s druga dva brojnija naroda, ali ne smatra da bi se to postiglo regionalizacijom, već predlaže četiri federalne jedinice. Kakve će one biti ostavlja za pregovore s drugima, podsjeća akademik Žepić.

Fenomen “Komšić” 

Kad je riječ o fenomenu „Komšić“ kaže kako to nije samo fenomen, već i krupan politički problem za BiH, te kako bi se on mogao spriječiti i na drugi način.

-Primjerice, formiranjem „ad hock“ izborne jedinice. Ali i energičnim odbijanjem neustavnog i nelegitimnog predstavljanja, u kojem Bošnjaci imaju dva, Srbi jednoga, a Hrvati niti jednog člana Predsjedništva BiH!? To se do sada tri puta dogodilo, a da nije podnesen zahtjev ni proveden postupak za ocjenu ustavnosti od strane Ustavnoga suda BiH, a niti na drugi demokratski način, pa je to sada i za njih i za međunarodnu zajednicu postalo normalno, ističe.

Podsjeća kako je mnogo puta ponovio, kao i mnogi drugi znanstvenici iz reda sva tri naroda, da ovaj daytonski model nije dobar, ali također i to da nema idealnog modela preustroja BiH, koji bi bio za sve prihvatljiv.

-Osobno držim da je do optimalnog zajedničkog modela, ipak, moguće doći, ali za to treba stvoriti političku volju i ozračje, kao i brojne druge pretpostavke. Nažalost, na tomu nitko ništa ne radi, a ovdje nije mjesto za elaboraciju toga pitanja, kaže.

Akademik Božo Žepić, kao što je poznato, zagovara da se BiH uredi kao federacija triju republika. On ovaj prijedlog smatra najoptimalnijim rješenjem za BiH, što je opširno elaborirano u njegovim knjigama osobito u knjizi „Nacija i nacionalno pitanje“.

Tri nacionalne republike

– BiH je etnički, politički, vjerski, kulturno, jezično i još po nečem izrazito, ne samo strukturalno već i interesno složena, pa se zbog toga nikako ne može urediti kao prosta država. Složene su države: unija, konfederacija i federacija. Prve dvije nastaju na ugovoru, a treća na ustavu. Pošto je federacija najčvršći i najpostojaniji oblik složene države, mišljenja sam da najviše odgovara Bosni i Hercegovini. Njezine sastavnice bile bi tri, prije svega nacionalne republike, ali uz istovremenu primjenu i kombinaciju s drugim kriterijima, kao što su: demografski, zemljopisni, svjetonazorski i drugi. Republika je oblik države u kojoj je na vlasti narod, za razliku od monarhije u kojoj vrhovnu vlasti ima car, kralj ili neki drugi pojedinac. Jedna takva sastavnica ovdje već postoji – Republike Srpska. Ne vidim razloga zašto i druga dva naroda – Bošnjaci i Hrvati, ne bi imali iste federalne jedinice, jer bi tek samo tako postali institucionalno jednakopravni sa Srbima, pojašanjava akademik Žepić, koji institucionalnu jednakopravnost smatram temeljem istinske jednakopravnosti, dok je sve drugo po njegovu mišljenju farsa.

Da bi postala suverena država bez strane vlasti i kao takva bila integrirana u Europsku uniju, Bosna i Hercegovina, naglašava, mora izgraditi državnu politiku i državne institucije, jer po mišljenju svjetski poznatog znanstvenika S. Jonsona „zemlje doživljavaju uzlet kada utemelje ispravne političke institucije usmjerene rastu, a propadaju – često i spektakularno – kada takve institucije okoštaju ili se ne uspiju prilagoditi…“, kaže profesor emeritus Sveučilišta u Mostaru.

Prema mišljenju druga dva svjetski poznata znanstvenika Acemoglua i Robinsona „Uključive ekonomske institucije …..izgrađene su na temeljima koje su postavile upravo uključive političke institucije, koje moć naširoko raspodjeljuju u društvu i ograničavaju njeno svojevoljno provođenje. Takve političke institucije također otežavaju drugima da uzurpiraju političku moć u zemlji i potkopavaju temelje inkluzivnih institucija“, a „najuobičajeniji razlog zbog čega danas zemlje propadaju jesu ekstradicijske institucije.“ Ovako (ne)uređena BiH, najbolji je primjer za nemoć izgradnje jedinstvene državne politike kao i inkluzivnih (uključivih), a dominacije ekstradicijskih (isključivih) institucija. Nemoć izgradnje zajedničke državne politike i takvih institucija jedan je od ključnih problema i uzroka permanentne krize, tvrdi akademik Žepić.

Treći entitet

Upitan zašto koristi izraz „republika, a ne entitet ili regija, kaže kako pojam entitet koristi samo kada je to nužno, a pojma „treći entitet“ davno se, veli, odrekao, jer je on umjetno proizveden kao „osnova“ za optuživanje Hrvata.

Reagirajući na njegov prijedlog o BiH kao federaciji triju republika kojeg je svojevremeno obrazložio u izjavi za HMS Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca je ustvrdilo kako je on „akademska osnova“ za nastavak destruktivne politike prema BiH. Ta organizacija usto Hrvate je nazvala „bošnjacima katolicima“, uz tvrdnju da oni nisu imali nikada više prava nego danas.

-Njihova „oštra osuda“ jednoga znanstveno utemeljenog mišljenja, zvuči kao prijetnja i nameće drugo pitanje: je li to u današnjoj BiH došlo vrijeme poznate „hrvatske šutnje“ kada ni znanstvenici ne smiju govoriti i pisati ono što misle!?, pita se akademik Žepić.

-Da su uopće pogledali u mojih pet knjiga o BiH ne bi mogli izvući kako je to akademska osnova za „nastavak destruktivne politike prema BiH.“ Ni govora! Oni mogu samo umišljati kako BiH vole više od mene, ali moje rođenje i 40 godina života, školovanja i rada u Bosni, a onda 41 u Hercegovini, govore sasvim drugo. Neka pitaju moje studente, kolege i prijatelje iz reda bošnjačkog naroda, gdje sam to nešto destruktivno pisao, govorio ili radio protiv svoje domovine? Druga je stvar što o njezinu preustroju različito mislimo. Zar to za intelektualce nije normalno? Je li se to ne smije i je li to destrukcija?, pita se.

Ističe kako oni koji Hrvate u BiH nazivaju „bošnjacima katolicima“ duboko su zaronjeni u dalekoj prošlosti, kada bosanski fratri nisu smjeli ni reći što su, već se od straha oblačili i krili pod imenom „ujaci“.

Upozorava kako tvrdnja kako nekad „bošnjaci katolici (označeni malim „b“), a „danas Hrvati“, nikada nisu imali toliko prava u vlasti povlači niz drugih pitanja.

-Ono što ja znadem od rođenja, Hrvati su uvijek bili ono što su i danas – Hrvati, a tek od Daytona sva tri naroda postali su konstitutivna po slovu i duhu Ustava, od njegove Preambule pa do kraja. Postavlja se ozbiljno pitanje kako to da samo Hrvati ne mogu sami birati svoje legitimne predstavnike već im ih po treći put, dokazano drugi biraju? Kako to da samo Hrvati nemaju većinu ni u jednoj entitetskoj vladi? I, kako to da samo oni ne mogu koristiti pravo veta na odluke i zakone u državnom parlamentu te da samo oni nemaju legitimnog (a vjerojatno ni legalnog) predstavnika u sadašnjem sastavu institucije kolektivnog šefa države? Tko je kriv da ni poslije deset mjeseci od izbora nemamo formiranu vlast na državnoj i federalnoj razini? I mnoga druga. Argumenti upućuju na sasvim drukčiju stvarnost, pa odlučno odbacujem neistinito i provokativno „Saopštenje VKBI“ i imputirane konstrukcije koje nemaju oslonca u mojim radovima, a niti u pogrešno interpretiranoj izjavi za Hrvatski Medijski Servis, zaključuje akademik Žepić.

Bankrotirao poznati modni lanac u kojem su rado kupovali i Hrvati. Zatvaraju trgovine