Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za ožujak iznosi 2917,50 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH za siječanj iznosila je 1338 KM, a minimalna 619 KM, piše Večernji list BiH.
Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 45,86 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 21,22 posto. Potrošačka košarica za veljaču iznosila je 2898,90 KM, dakle, bila je jeftinija 18,60 KM.
Uvoz hrane
Građanima najviše glavobolje zadaju cijene hrane. Samo za prehranu u ožujku obitelj je trebala izdvojiti 1275,50 KM, tako da se na troškove prehrane odnosi čak 43,72% potrošačke košarice. Nažalost, cijene hrane i dalje bi mogle rasti. Indeks cijena hrane Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) porastao je 1,1% u ožujku u odnosu na veljaču, što je prvi put povećanje nakon sedmomjesečnog trenda pada. Prema priopćenju FAO-a, povećanje cijena hrane uglavnom se odnosi na poskupljenje biljnih ulja, mliječnih proizvoda i mesa. U međuvremenu, indeks je u ožujku zabilježio godišnji pad od 7,7 posto, unatoč mjesečnom ukupnom rastu. Indeks cijena žitarica pao je za 2,6% u odnosu na veljaču i 20% od ožujka prošle godine. Indeks biljnog ulja porastao je 8% u ožujku u odnosu na prethodni mjesec. U svom šestom uzastopnom mjesečnom porastu indeks cijena mliječnih proizvoda u ožujku je u odnosu na veljaču porastao za 2,9%. Indeks cijena mesa porastao je za 1,7%, što je njegov drugi uzastopni mjesečni rast. Indeks cijena šećera pao je za 5,4% od veljače do ožujka, ali je porastao za 4,8% u odnosu na ožujak 2023. Još na početku inflacije u BiH ekonomisti su kazali kako je inflacija u BiH uvezena s obzirom na to da većinu proizvoda, pa tako i hrane, uvozimo. Ako cijene hrane na Zapadu nastave rasti, neminovno ćemo plaćati veće cijene hrane. BiH uvozi više od 65% hrane, dok istodobno milijuni hektara zemljišta ostaju neobrađeni. BiH spada među zemlje bogate vodom i relativno je bogata zemljišnim resursima, što je, osim klime, jedan od glavnih preduvjeta sigurne i održive poljoprivredne proizvodnje. Međutim, vrlo malo se proizvodi, poljoprivrednika je iz godine u godinu sve manje, a i trenutačna ulaganja nedovoljna su za razvoj ove grane gospodarstva i njezinu konkurentnost. Podaci statističkih agencija iz prošle godine pokazuju da FBiH ima nešto više od 720.000 hektara obradivog zemljišta, a da RS ima oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se gotovo polovina ne koristi za proizvodnju hrane. BiH izvozi hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde. Dakle, imamo deficit od dvije milijarde KM. Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, Bosna i Hercegovina danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kazao je ranije da bi se eventualni problemi s poljoprivrednom proizvodnjom u EU mogli značajno odraziti na BiH, koja većinu hrane uvozi, i to upravo iz EU. Dodao je da su aktualni prosvjedi poljoprivrednika diljem Europe razotkrili brojne i ozbiljne probleme u tom sektoru i da bi svaki veći poremećaj s proizvodnjom u EU mogao dovesti do povećanja cijena ili čak nedostatka hrane u BiH. Bićo je naveo da se takav scenarij ne treba isključiti jer postoji mogućnost da sjetva u EU ne počne navrijeme ili da podbaci.
Uvoz mesa
Osim voća i povrća, uvozimo i sve ostale prehrambene proizvode. BiH je prošle godine izvezla mesa i mesnih prerađevina u vrijednosti od 132,4 milijuna KM, što je više za 4% u odnosu na godinu prije, dok je uvoz mesa iznosio 662,9 milijuna KM, što je više za 20,28% u odnosu na 2022. Ako se promatra ukupna količina izvoza mesa i mesnih prerađevina lani, ona je veća za 0,93% u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH. Količinski zabilježen je rast izvoza svježeg ili rashlađenog goveđeg mesa od oko 400 tona, i to u Tursku, kobasica i sličnih proizvoda za 29,6% te mesa peradi za 9,5%. Iz Komore navode da je prošle godine u odnosu na 2022. zabilježen količinski pad izvoza svinjskog mesa, i to za 93%. Svježe i rashlađeno meso najviše je izvoženo u Crnu Goru, u vrijednosti oko 21,9 milijuna KM, Tursku 11,35 milijuna KM, Hrvatsku oko sedam milijuna KM, Srbiju oko šest milijuna KM te Sloveniju oko 4,4 milijuna KM. – U odnosu na 2022. promjena je povećanje izvoza na tržište Slovenije, pad izvoza u S. Makedoniju te povećanje izvoza u Tursku - više od 50% – navedeno je u analizi. Mesne prerađevine najviše su izvožene u S. Makedoniju - u vrijednosti oko 21,8 milijuna KM, zatim u Srbiju oko 18,2 milijuna KM, Crnu Goru 11,09 milijuna KM te Hrvatsku oko 2,44 milijuna KM. Svježe i rashlađeno meso najviše je uvoženo iz Italije - u vrijednosti oko 120,7 milijuna KM, zatim iz Nizozemske oko 103 milijuna KM, Poljske oko 70,5 milijuna KM, Njemačke oko 59,1 milijun KM te Austrije oko 43,1 milijun KM. Iz Komore dodaju da je uvoz iz navedenih zemalja u prošloj godini rastao vrijednosno, ali ne i količinski. Mesne prerađevine najviše su uvožene iz Srbije u vrijednosti oko 31,9 milijuna KM, Hrvatske 14,7 milijuna KM, Sjeverne Makedonije oko 7,57 milijuna KM, Crne Gore oko 3,9 milijuna KM te Italije 2,1 milijun KM.
