posljedice

BiH bi gospodarski mogla sustići prosjek EU-a tek za 30 godina

23.07.2020.
u 07:00

Pandemija koronavirusa ostavila je goleme posljedice na globalnu ekonomiju, pa i na svako pojedinačno gospodarstvo, uključujući i bosanskohercegovačko. Konačne posljedice ne mogu se ni procjenjivati jer zapravo nitko ne zna do kada će se i kako razvijati zdravstvena kriza te kakva će ograničenja morati uvoditi pojedine države kako bi obuzdale širenje COVID-19, piše Večernji list BiH.

Razvijenost ekonomije

Sve ekonomije očito će bilježiti pad u ovoj godini, a procjene međunarodnih financijskih organizacija govore da će bruto društveni proizvod Bosne i Hercegovine pasti za pet do deset posto. Iako se u većini prognoza navodi da će pad u postocima biti manji nego u mnogim drugim europskim zemljama, posebno onim ovisnim o turizmu, činjenica je da je polazna osnova BiH, zbog nedovoljne razvijenosti ekonomije, znatno niža pa statistika u ovom slučaju može ozbiljno zavarati.

Dok se tek očekuju realne procjene posljedica aktualne krize, zanimljive su one koje u svojoj redovitoj informaciji o konkurentnosti bh. ekonomije iznosi Direkcija za ekonomsko planiranje BiH. Informacija je rađena na temelju podataka prije izbijanja koronakrize te, ne uzimajući u obzir te posljedice, zaključuje se da bi BiH bilo potrebno u sljedećih 30 godina ostvarivati godišnji rast bruto domaćeg proizvoda od 5,8 posto da bi dostigla prosjek Europske unije. Dodaje se i da ovom treba dodati pretpostavku da se u BiH ne mijenja broj stanovnika i da EU ostvaruje prosječnu godišnju stopu rasta od 1,5 posto, uz napomenu da je BDP u BiH posljednjih godina rastao po stopi od 3,1 posto.

Naravno, opet treba uzeti u obzir činjenicu da su za analizu uzimani podaci prije izbijanja aktualne krize. No, sigurno je da BiH ni nakon koronakrize neće biti u ništa boljoj poziciji. Naprotiv, ovi podaci govore samo koliko teško će se BiH oporavljati i dostizati europski ekonomski prosjek.

Kupovna moć

Životni standard u BiH mjeren BDP-om po glavi stanovnika, korigiran za paritet kupovne moći, bio je gotovo na trećini razine europskog prosjeka, što BiH, s još nekoliko europskih zemalja, svrstava na dno liste. Većina zaposlenih radnika u proizvodnji svoja primanja ostvaruje u primarnim djelatnostima kao što su poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo te u sekundarnim djelatnostima - industrija, građevinarstvo, rudarstvo i energetika.

Domaća izvozno orijentirana poduzeća često dobivaju poslove jeftine dorade/prerade te se kod ovih poduzeća zahtijeva angažman radne snage s relativno niskom razinom plaća. U informaciji se naglašava kako je za poboljšanje životnog standarda građana BiH u približavanju Europskoj uniji potrebno privlačenje stranih investicija kroz bolje poslovno okružje, koje se ogleda u stvaranju bolje cestovne i poslovne infrastrukture, smanjenje administrativnih barijera i dodjelu stimulacija za nove strane investicije.

Osim toga, u cilju boljeg životnog standarda bilo bi potrebno otvoriti više novih radnih mjesta, posebno u tercijarnim djelatnostima, ali i raditi na reformama sustava obrazovanja. Koliko će posljedice koronakrize korigirati ove procjene i očekivanja, tek ćemo vidjeti. •

Ključne riječi

Komentara 1

HA
Habuhabuhabu
08:40 23.07.2020.

Nikad prosjekom nisam kupio kruh!

Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?