U vremenima kriza i globalnih nestabilnosti na tržištima od ključnog je značaja, pokazala je i praksa, imati domaću proizvodnju, od poljoprivrede do industrije, kako bi se, koliko je to moguće, odgovorilo na izazove i situacije koje donose poremećeni lanci opskrbe. No, kada je riječ o BiH, optimizam ne ulijevaju podaci o strukturi zaposlenih za posljednja dva mjeseca 2023. godine, a koji ukazuju na pad zaposlenih u nekim od ključnih proizvodnih djelatnosti, piše Večernji list BiH.
Važan sektor
Tako smo u poljoprivredi u prosincu prošle godine, vidljivo je iz informacije Agencije za statistiku BiH, imali 19.299 zaposlenih, što je pad u odnosu na studeni (19.683), a još očitiji kada uzmemo podatke iz 2022. godine, kada je u toj djelatnosti bilo zaposleno 20.327 osoba. U ovom konkretnom slučaju radi se o ljudima kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, odnosno koji su zaposleni na puni radni odnos sa svim plaćenim davanjima državi, što znači da je broj onih koji proizvode za vlastite potrebe mnogo veći. No, pad u toj oblasti ipak je razlog za zabrinutost te poruka kako je nužno poboljšati standard u ovoj oblasti kroz veća i učinkovitija izdvajanja iz proračuna na svim razinama, ali i kroz ubrzanje pristupa BiH IPARD fondu Europske unije, piše Večernji list BiH. Za programe IPARD III za razdoblje 2021. – 2027. dodijeljeno je, podsjećamo, 990 milijuna eura sredstava EU-a. No, ukupni iznos potrošen na projekte financirane u okviru IPARD-a bit će veći jer i svaka zemlja korisnica pridonosi ukupnoj potpori u okviru IPARD-a kroz vlastite doprinose. Osim toga, za mnoge od mjera i sami primatelji moraju financirati dio troškova projekata. No, BiH mora ispuniti još nekoliko uvjeta prije nego što bude u poziciji koristiti sredstva iz ovoga fonda.
Pad pokazatelja
Ne ohrabruje ni podatak kako je došlo do pada zaposlenih u prerađivačkoj industriji (u prosincu 2023. imali smo 167.210 zaposlenih, a 2022. godine 170.150), a takav trend svakako je potvrda kretanja gospodarskih silnica koje su uvjetovane stanjem na vanjskim tržištima. One se, uz ostalo, izražavaju kroz pad ekonomske aktivnosti, koji se onda reflektira i na pad izvoza, kao i uvoza, a sve navedeno pogađa domaći prerađivački sektor, koji je s jedne strane ovisan o europskim tržištima zbog nabave repromaterijala, a s druge s istim tim tržištima povezan putem izvoza. Nedavno je Vanjskotrgovinska komora BiH iznijela podatke koji upravo podupiru gore navedeni zaključak o ukupnom padu ekonomske aktivnosti, koja se pak reflektira kroz niži uvoz, ali i izvoz. Tada je, naime, istaknuto je da je obujam razmjene u 2023. iznosio 45.413,586.000 KM i manji je za 4,39%, odnosno 2,08 mlrd. KM, u odnosu na 2022. godinu. - Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obujma razmjene leže u smanjenoj gospodarskoj aktivnosti na razini EU-a. Pogoršanje međunarodnog okružja, geopolitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupnja skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja itd. doveli su do pada aktivnosti na razini EU-a, koji je ključni partner za gospodarstvo BiH. Osim toga, značajan utjecaj na razmjenu imala je visoka referentna 2022. godina, kada su se dogodile tržišne neravnoteže i umjetno povećanje potražnje na tržištu energenata. Stavljanjem tržišta energenata u realne okvire došlo je do smanjenja potražnje te posljedično i izvoza, kazao je predsjednik VTK BiH Vjekoslav Vuković, piše Večernji list BiH. Vrijednost izvoza u 2023. godini iznosila je 17,2 mlrd. KM, što je manje za 1,20 mlrd. KM ili 6,57% u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 mrld. KM, što je manje za 875,60 mil. KM ili 3,01% u odnosu na godinu prije. Ipak, postoje one grane gospodarstva koje bilježe porast zaposlenih, i to u znatnijem broju, što pak na kraju promatranog razdoblja dovodi do zaključka kako ukupan broj zaposlenih ipak raste. Tako trgovina na veliko i malo, kao i područje uslužnih, mehaničarskih djelatnosti za motorna vozila, ima porast broja zaposlenih, i to sa 152.209 na 156.095, a porast je primjetan i kada je riječ o proizvodnji električne energije (sa 17.111 na 17.398), kao i u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (od 39.605 na 41.649).
