Crnogorski premijer Milojko Spajić priopćio je večeras da je donesena odluka da se početak popisa stanovništva u toj zemlji odgodi za 3. prosinca, te da je ta odluka izglasana na elektroničkoj sjednici Vlade Crne Gore.
- Odluka oporbe dokaz je da sazrijeva jedna nova politička svijest kojoj je interes društva i države iznad svih i svega. Možda ima i onih koji misle da je tijekom ovih mjesec dana bilo trošenja vremena, ali za mene je ovo jako bitno za pomirenje Crne Gore i sam proces pristupanja Europskoj uniji - kazao je Spajić, prenosi Radiotelevizija Crne Gore.
Dodao je kako je uvjeren da je ovo dobra odluka.
- Mislim da je ovo odgađanje jako važno i da ćemo na taj način, bez dodatnih troškova, postići društvenu koheziju – kazao je crnogorski premijer.
Poručio je da su predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić zrelo sagledali situaciju, da će podržati svaku dobronamjernu odluku Vlade, te da ne strahuje da bi NSD i DNP mogli zbog odgode oboriti vladu.
Najveća oporbena stranka u Crnoj Gori Demokratska partija socijalista (DPS) priopćila je da novo odgađanje popisa predstavlja najbolju potvrdu da još uvijek nisu ispunjeni svi uvjeti, te je poručila da će u novom roku dati doprinos za njihovo ispunjenje.
Popis u Crnoj Gori bio je najavljen za 1. studenoga, ali ga je vlada Milojka Spajića odgodila na prvoj sjednici nakon njezina konstituiranja, zbog prijetnji oporbe da će ga bojkotirati jer u popisnim komisijama nema njenih članova.
Popis u Crnoj Gori nekoliko puta je odgađan od 2021. godine kada se trebao održati, a uglavnom su navođeni tehnički ili financijski razlozi.
Crnogorska vlada i predstavnici crnogorske oporbe i Vijeća manje brojnih naroda u Crnoj Gori potpisali su prošlog tjedna Sporazum o popisu, koji između ostalog predviđa proširivanja popisnih komisija, kontrolu unosa prikupljenih podataka, izrade softvera za njihovu provjeru, te zabranu strankama da provode kampanju vezanu uz popis.
Posljednji popis stanovništva u Crnoj Gori održan je 2011. godine i na njemu se oko 45 posto stanovništva izjasnilo da su Crnogorci, Srba je bilo 29 posto, Bošnjaka 8,5 posto, Muslimana 3 posto i Hrvata oko 1 posto.
