Nakon dvodnevnog zasjedanja Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a za Europu i Euroaziju dao je zajednički intervju za nekoliko bh. dnevnih novina, uključujući i Večernji list. Naravno, novinare je najviše zanimala američka pomoć BiH u saniranju posljedica poplava i prioriteti američke politike u BiH u sljedećem razdoblju.
PIC je u više navrata osuđivao nacionalističku retoriku, posebno iz RS-a. Kako komentirate da je takva retorika intenzivirana čak i nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH?
Na početku bih izrazio sućut žrtvama i njihovim obiteljima. Mi smo vrlo ohrabreni i impresionirani reakcijom građana BiH, njihovom solidarnošću bez obzira na etničku pripadnost. Mislim da je to ključno. Ne postoji ni mjesto ni vrijeme za nacionalističku i nekonstruktivnu retoriku, a posebno je to sada slučaj. Pozivamo sve političare i građane BiH da traže načine za poboljšanje situacije kroz politički dijalog, ali i na ljudskoj razini da nađu načina da zajedno rade na rješavanju ozbiljnih izazova s kojima se zemlja suočava. Svi moramo zajedno raditi.
BiH se još nije oporavila ni od rata, a sada ju je zadesila nova katastrofa. Kakvu pomoć bh. građani mogu očekivati od SAD-a?
Namjeravamo nastaviti pružati pomoć. Među prvima smo osigurali pomoć kao odgovor na poplave. Osigurali smo 25 manjih čamaca, pet kamiona humanitarne pomoć s 25 tona potrebnih artikala je stiglo u BiH i nastojat ćemo i naše programe pomoći koje već imamo u BiH prilagoditi novonastaloj situaciji kroz reprogramiranje ili preusmjeravanje u projekte koji su izravnije vezani s ovom krizom. Primjerice, već smo odlučili milijun dolara iz pomoći USAID-a iskoristiti za nabavu spalionice za uništavanje životinjskih leševa. Na terenu imamo stručnjake iz našeg ureda za pomoć u katastrofama i oni koordiniraju aktivnosti s drugim međunarodnim agencijama koja je pomoć potrebna. U ponedjeljak dolaze američki stručnjaci za uništavanje mina i mislim da ćemo i u toj oblasti ponuditi neku pomoć. Znamo da nećemo moći sami sve to uraditi, ali računamo na naše partnere u međunarodnoj zajednici kako se ne bi udvostručavale aktivnosti. Postoji potreba za trenutnom pomoći, ali bit će potrebno osigurati i srednjoročne i dugoročne projekte pomoći za obnovu. Za te projekte trebamo novac koji sada nije na raspolaganju. Trebat će poduzeti i korake kako bi se ojačalo bh. gospodarstvo i bh. ekonomija učinila konkurentnijom. Te reforme su danas važnije nego prije.
Tko će usmjeravati i prema kome humanitarnu pomoć? Hoće li to biti država, entiteti ili županije, jer postoji strah da će pomoć biti iskorištena za manipulaciju u predizborne svrhe?
Jako smo zainteresirani da se osigura distribucija pomoći tamo gdje je ona najpotrebnija i bez ikakve diskriminacije ili politizacije. Najbolje je da se to koordinira većim dijelom preko UNDP-a, a što se nas tiče USAID ima dugu tradiciju apolitičnog i transparentnog distribuiranja pomoći. Mislim da ćemo biti u mogućnosti osigurati da pomoć ide tamo gdje je potrebna. Pozorno ćemo to promatrati da bismo dobili željene i očekivane rezultate.
Poplave su više nego ijedan domaći ili strani političar ujedinile građane koji pomažu jedni druge. Hoće li američka diplomacija dati doprinos tom trendu i ponovno uspostaviti komunikaciju s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom?
Slažem se da je jedna od pozitivnih stvari iz ove katastrofe, ako je to uopće moguće tako reći, ta solidarnost i zbližavanje ljudi s ciljem pomoći i suočavanja s katastrofom. To pokazuje kako su ljudi u BiH zainteresirani ići naprijed zajedno k boljoj budućnosti i da je to ljudima mnogo važnije od retorike i političkih svađa koje slušamo. Mislim da znate kako nas interesira pomoć ljudima i izabranim političarima u BiH. Otvoreni smo za dijalog i razgovor sa svim strankama i svima koji žele s nama raditi. Otvoreni smo za dijalog i diskusije na osnovu obostranog povjerenja i poštivanja. Držimo do određenih standarda i imamo određena očekivanja od naših sugovornika, kao i oni od nas. Kao što znate do sada nismo imali puno kontakata s gospodinom Dodikom, ali se nadamo da će u budućnosti biti moguće na osnovni obostranog povjerenja i poštovanja imati normalan radni odnos sa svim političarima, uključujući Dodika.
To znači da vi otvarate vrata izravnoj komunikaciji s Dodikom?
Mislim da su vrata uvijek bila otvorena. A ono što smo mi zaključili na osnovi naših kontakata s Dodikom je da mogućnost za konstruktivnu diskusiji u razmjenu mišljenja nije bila dovoljna da opravda trošenje vremena i s jedne i s druge strane. Smatrali smo da nije bilo konstruktivno imati te sastanke i diskusije. No, mi želimo imati dobre radne odnose sa svim političkim liderima koji su također spremni to s nama na temelju povjerenja i poštivanja. Ako ti elementi postoje i ako se to pokaže u praksi, onda očekujem da imamo takve odnose s Dodikom.
Mnogi analitičari izražavaju zabrinutost zbog ruskog angažmana u BiH. Kako vi gledate na ruski angažman u BiH i je li moguće otvaranje nove fronte ovdje nakon Ukrajine?
Smatram da je Rusija igrala pozitivnu i važnu ulogu u BiH i u našoj suradnji s Rusijom i drugim članicama PIC-a mi smo bili zadovoljni. Ta suradnja je bila dobra za BiH. Kao i sa svim organizacijama i institucijama, tako i ovdje dolazi do neslaganja iako imamo zajednički cilj, a to je podići stabilnost i ekonomski razvoj BiH. Ne mislim da postoje fundamentalna razilaženja među članicama PIC-a. Razlike su relativno male i one nisu fundamentalne. Nadamo se da će se ta suradnja i nas i drugih članica PIC-a s Rusijom nastaviti.
Hrvati u BiH strahuju od ponavljanja izbornog inženjeringa na izborima u listopadu, odnosno ponavljanja slučaja “Komšić” ili “Vlajki”. Smatrate li taj strah opravdanim?
Mi jako čvrsto vjerujemo u princip poštivanja jednakih prava svih građana i shvaćamo da postoje određeni bh. Hrvati koji smatraju da sadašnji Ustav i odredbe u tom Ustavu ne idu baš u prilog prava bh. Hrvata. To je nešto s čim se trebaju pozabaviti politički lideri u BiH, i to je nešto što je bilo dijelom tema razgovora kada se govorilo o provedbi presude „Sejdić i Finci“. Ovo su komplicirana pitanja kada govorimo i ustavnoj i izbornoj strukturi. No, postoje pitanja kojima se treba baviti i koja treba riješiti. Mislim da postoje rješenja koja mogu funkcionirati i koja mogu osigurati da svi građani, uključujući Hrvate i „ostale“ pronađu načina da budu dijelom političkog sustava koji poštuje njihova prava i da svačija prava budu zaštićena. S tim će se suočiti i lideri koji dođu. Neki političari tvrde da postoje pravi i ne baš pravi, legitimni predstavnici Hrvata. To je koncept koji je nama u SAD-u teško razumjeti. Mislimo da ne postoji nešto što se može nazvati legitimnim ili nelegitimnim članom bilo koje etničke skupine, pa tako i bh. Hrvata. Mora postojati sustav koji jamči ista prava, a rješenja koja će politički lideri u BiH nadamo se pokušati postići je da se niti jednoj stranci ili skupini stranaka ne jamči mjesto ili pravo u bilo kojoj vladinoj strukturi. Građani bi, a ne stranke, trebali imati prava.
EU je najavio novi pristup prema BiH, u kojem bi ekonomska pitanja imala prednost u odnosu na politička. Kakva će biti uloga SAD-a u tom novom pristupu?
S naše točke gledišta, mi smo uvijek bili angažirani i bit ćemo angažirani sve dok budemo dobrodošli. Za sve članice međunarodne zajednice koje nastoje pomoći BiH je važno da surađujemo s vašim liderima kako bi pronašli rješenje za političke i ekonomske probleme s kojima se suočavate. Fokusiramo se na ona pitanja koja su najvažnija za postizanje onoga što mi smatramo da građani BiH žele, a to je funkcionalna ekonomija, stabilna radna mjesta, dobra budućnost za njihovu djecu. Oni žele ono što žele ili imaju građani u bilo kojoj drugoj zemlji. Prije listopadskih izbora važno je da građani jasno izraze što žele i očekuju od političara koje namjeravaju izabrati. Važno je da političari od građana čuju što oni žele i očekuju. S naše strane, mi ćemo pokušati fokusirati to što je važno za građane, a to je uglavnom ekonomija, jer to je i u SAD-u najvažnija stvar. Ovdje je više od 60 posto stopa nezaposlenosti mladih, a ukupno 40 posto. Nevjerojatno je da u srcu Europe imamo stanovništvo s tako visokom stopom nezaposlenosti. Na to se treba fokusirati i dugoročno. Što se tiče ostalih reformi, važno je naći način da vladine institucije funkcioniraju tako da budu transparentne i da ne bude moguće krasti od građana. To je važno i za građane i za ekonomiju.
