U Muzeju moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru u petak je otvorena retrospektivna izložba akademskog umjetnika Muhameda Bajramovića, koji se mostarskoj publici predstavlja po prvi put.
Kao što i sam naslov sugerira, Retrospektiva 1966. – 2023., saznajemo kako se radi o pregledu stvaralaštva ovog zeničkog umjetnika od njegovih najranijih radova prije akademije do recentnih slika iz 2023. godine. Izložbenim postavom predstavljeni su najvažniji radovi iz gotovo svih desetljeća umjetnikova stvaranja, a kustos izložbe je povjesničar umjetnosti Toni Barać.
Uz brojnu publiku na otvorenju su bili nazočni ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti Marin Ivanović, kustos izložbe Toni Barać, sam umjetnik prof. Muhamed Bajramović i rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Zoran Tomić koji je i otvorio ovu izložbu.
Kustos Barać ponudio je genezu Bajramovićeva stvaralaštva od najranijih zabilježenih do recentnih radova postavljenih na izložbi ističući cikluse Žeoksi – Zeničko DNK, Verikalni, Horizontalni i Naizmjenični ritam, Strukture. Kao posebnost ističe ambijentalnu
ukorijenjenost kao okosnicu umjetničkog stvaralaštva Muhameda Bajramovića koja se ističe po uporabi estetskih postulata koji su asocijativni na zenički kraj kao mjesto rođenja, željezara kao generator društvene i ekonomske promjene, slom jednog sustava i tranzicija društva memorirane u slikama, crtežima i instalacijama. Također napominje kako su na Bajramovićevo stvaralaštvo utjecali i kvalitetni profesori koju su na njega ostavili poseban utisak poput Mice Todorović.
Okružen istrošenim aluminijskim i željeznim komadima zeničkog kombinata na kojem živi stvara grafičke ploče, a hrđu koristi kao tintu kojom otiskuje svoje monotipije na papire, asfaltne podloge i sl. Tkalački stan kojeg je gledao dok mu je baka prela odjeću memorirao je objektima-slikama izrađenih od niti vune često kombiniranih s elementima tradicionalnih ćilima odnosno ponjava. Barać zaključuje: Njegova Zenica, i rodno Tetovo, bila je i ostala inspiracija u njegovom umjetničkom stvaralaštvu, kroz koje je Bajramović stvorio vlastitu zavičajnu mitologiju kroz prizmu umjetničkog i industrijskog dajući onim predmetima, koji to na prvi pogled i nisu, umjetničku vrijednost.
Osvrćući se na prostor Muzeja u kojem izlaže, Bajramović smatra kako ga za tu instituciju veže ista umjetnička misija, a to je stvaranje zajedničkog prostora duhovne i likovne memorije kroz umjetnička događanja. Važnost toga vidi u oplemenjivanju duha jednog društva odnosno kao civilizacijsku značajku bilo koje države tako i u ovom slučaju Bosne i Hercegovine. Smatra kako je ova izložba kruna njegove karijere, a o kvaliteti rada sud ostavlja likovnoj publici i stručnoj kritici.
Po pitanju retrospektive Bajramović govori: U svijetu likovnih umjetnosti događaju se brze promjene, a ja sam pokušao pronaći svoju nišu rukopisom koji koristi predmete i stvari koje me podsjećaju na djetinjstvo. Taktilnost površine tih objekata nosi memoriju mog djetinjstva kroz sve obične i odbačene predmete s kojima sam se i kao dijete igrao.
Ivanović je istaknuo kako su Mostar i umjetnik povezani već od vremena kada je Bajramović sudjelovao na Sveučilišnom likovnom simpoziju 2022. godine i na taj se način upoznao s tadašnjom Galerijom i kulturnim programom Sveučilišta. Rekao je kako je golem opus Bajramovićeva stvaralaštva kao i raznorodnost njegova likovnog pristupa po pitanju tradicionalnih i netradicionalnih likovnih materijala značajka razvoja vlastitog rukopisa u gradnji slike. U prilog tomu Ivanović navodi kako je svaki ciklus dovoljno brojan da se napravi cjelovita izložba iz svakog ciklusa.
Izložba Muhamed Bajramović, Retrospektiva 1966. – 2023. ostaje otvorena u Muzeju moderne umjetnosti do 10. svibnja 2024. godine svakim radnim danom u vremenu za posjetitelje od 9 do 15 sati.
