Ime mlade Sarajke Irme Deljkić ostat će upamćeno u bosanskohercegovačkoj znanosti bez obzira kako će se dalje razvijati njezina karijera na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

Prva doktorica

Ova tridesetjednogodišnja djevojka prva je doktorica kriminalističkih znanosti u Bosni i Hercegovini i njezin primjer zorno pokazuje kako žene mogu uspjeti i u oblastima koje naše društvo još uvijek smatra isključivo „muškima“.

Već šest godina, koliko je zaposlena na sarajevskom sveučilištu, Irma razbija ove stereotipe i daje odličan primjer svim drugim pripadnicima ljepšeg i nježnijeg spola u čijoj su sferi interesa kriminalistika i kriminologija.

Da se iza lijepe vanjštine krije znanstvenica golemog potencijala jasno je već iz činjenice da je izabrana u zvanje docenta i da je trenutačno angažirana na tri predmeta - Kriminalistička taktika, Kriminalistička operativa i Metodika istraživanja kriminaliteta zloporabe droga.

Danas, kaže, sebe ne bi mogla zamisliti u drugoj profesiji, iako je svojedobno njezin prvi izbor bio pravni fakultet.

-U vrijeme kada sam završavala gimnaziju čula sam da je u Sarajevu osnovan Fakultet za kriminalistiku i nakon razgovora s nekoliko osoba koje su već počele studirati na tom fakultetu shvatila sam da je to ono što me privlači. Bilo je to nešto potpuno novo i vjerojatno je i to utjecalo na to da upišem baš ovaj fakultet. Do danas nisam zažalila zbog te odluke, kaže dr. Deljkić.

Priznaje da je njezin izbor fakulteta iznenadio obitelj i prijatelje, ali da su ubrzo prihvatili to kao nešto sasvim normalno. Irma je vrlo brzo svojim zalaganjem i znanjem na fakultetu pokazala da neće biti obični student.

Profesori su vrlo brzo spoznali njezin interes za kriminalističku znanost, pa se nastavak akademske karijere nakon diplomiranja činio kao sasvim normalan slijed događaja.

-Ostanak na fakultetu nakon diplomiranja bio je veće iznenađenje za mene, nego za moje mentore i profesore. Ja sam svoju karijeru više vezivala za policijske, odnosno agencije za provedbu zakona. Ipak, brzo sam shvatila da mi znanstveni rad potpuno odgovara i ne znam koliko bih danas bila spremna prihvatiti neki posao u kriminalističkoj praksi, priznaje Irma.

Ponuda, ipak, ni danas ne manjka, a kada ju pitate ima li ikakve šanse da postane „operativac“, dr.Deljkić uz osmijeh odgovara poslovicom „nikad ne reci nikad“. Sličan stav ima i prema eventualnom odlasku u inozemstvo, gdje je kriminalistička znanost znatno razvijenija i cjenjenija nego u BiH.

-Postojale su takve opcije i ponude za magisterij i doktorat u inozemstvu. Ipak, odlučila sam ostati ovdje i svoju znanstvenu karijeru graditi u BiH. Kada je u pitanju kriminalistička struka mislim da ovdje ima mnogo prostora i potencijala za istraživanje, pa i znanstveni razvitak, ističe ova mlada profesorica.

Brojni projekti

Osim redovitih predavanja i obveza, dr. Deljkić je uključena i u brojne projekte i istraživanja koje rade profesori i studenti Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. Rezultati većine tih istraživanja mogli bi se iskoristiti i u prevenciji i praktičnoj borbi protiv kriminala, ali vlasti i agencije za provedbu zakona uglavnom ne prepoznaju te mogućnosti.

-Mora se napraviti istraživanje koje bi pokazalo kakvo je stanje i onda na temelju tih parametara reagirati u određenom pravcu. Svaka država je specifična i ima različitu strukturu stanovništva i različitu strukturu kriminaliteta i zato treba pratiti trend razvoja kriminaliteta i devijantnih pojava u društvu, da bi se mogla kreirati ozbiljna strategija borbe protiv kriminala.

Svi ti strateški dokumenti u BiH bi trebali biti utemeljeni na empirijskim istraživanjima koje mi provodimo. Na žalost, oni koji bi trebali koristiti rezultati tih istraživanja nisu zainteresirani za njih, upozorava dr. Deljkić.

Ona je skeptična i prema pouzdanosti službenih pokazatelja o stopi kriminaliteta u Bosni i Hercegovini, zbog čega nerado odgovara i na pitanje je li kriminal u Bosni i Hercegovini doista u ekspanziji ili je riječ samo o pogrešnom dojmu kojeg stvaraju mediji.

-Mi koji se bavimo znanošću volimo donositi zaključke samo na temelju provjerenih egzaktnih pokazatelja, a bojim se da to ovdje nije slučaj, ističe dr. Deljkić.

Nekretninska kriza stigla do Slovenije, sivi oblaci idu prema Hrvatskoj