Zatvaranje Ureda visokog predstavnika postaje sve izvjesnije, iako o tome još uvijek ne postoji konsenzus unutar međunarodne zajednice. Uz stranke iz Republike Srpske sve veći zagovornici odlaska OHR-a i prepuštanja sudbine Bosne i Hercegovine u ruke njezinih građana su i politički čimbenici iz Federacije. Neki potezi koje je OHR povlačio u posljednje dvije godine, ali i ranije, više su destabilizirali situaciju u BiH, nego što su omogućavali stvarni napredak zemlje.

“Pet plus dva”

Održavanje OHR-a zbog provedbe famoznih „pet plus dva“ uvjeta i ciljeva pokazalo se potpuno nepotrebnim, jer se ovaj ured ne miješa u pitanja koja su time obuhvaćena, kao što su reguliranje statusa državne i vojne imovine. Sasvim je očito da formalni ostanak OHR-a u BiH neće ni pomoći, a ni odmoći konačnom rješenju ovih pitanja, koja su svakako prepuštena isključivo domaćim liderima. OHR se ne želi uplitati u rješavanje pitanja Statuta Grada Mostara, iako je upravo njegovim djelovanjem i stvoren ovaj problem. Nema naznaka da bi OHR mogao iskoristiti svoje ovlasti i prekinuti krizu vlasti u Federaciji, premda je općepoznato da je baš zahvaljujući odluci OHR-a iz ožujka prošle godine ova institucija jedan od glavnih generatora krize. Paradoksalno je da kada domaći lideri i postignu samostalno neki dogovor, koji bi mogao pomoći zemlji da se kreće naprijed, ne mogu ga provesti zbog poteza koje je ranije povlačio OHR. Sve to, kao i stalni pozivi međunarodne zajednice domaćim liderima da sami preuzmu sudbinu zemlje u svoje ruke, dovoljni su razlozi da OHR zauvijek zatvori svoja vrata. Da u međunarodnoj zajednici raste broj onih koji se slažu s konstatacijom da je ostanak OHR-a u BiH izgubio svaku svrhu potvrđuje i podatak da je jedva zakrpljen proračun te institucije koji se primjenjuje od srpnja ove do srpnja 2013.

Financiranje OHR-a

Najviše problema oko financiranja OHR-a stvara Europska unija koja najviše i daje. Dok su proljetos bili aktualni razgovori o novom proračunu, za OHR većina članica EU-a, kao i dužnosnici u Bruxellesu, upozoravali su da se daljnjim ostankom OHR-a nepotrebno duplaju dužnosti i poslovi, budući da u BiH djeluje i Ured posebnog predstavnika EU (EUSR). Pri tome su posebno isticali argument da su troškovi EUSR-a od rujna prošle do lipnja ove godine 3,74 milijuna eura, što je dvostruko manje od troškova OHR-a u istom razdoblju. Uz pojačan angažman EUSR-a i „mentorsku“ ulogu SAD-a bilo bi vjerojatno moguće ostvariti bolje rezultate nego do sada s OHR-om.

Potres kod Karlovca: “Grmljavina”