Ako bi se gospodarska i financijska situacija u zemlji promatrala isključivo kroz podatke o ubiranju poreza, moglo bi se reći da se Bosna i Hercegovina dobro nosi s globalnom krizom.

Problematični doprinosi

Unatoč stalnim informacijama o negativnim efektima krize na domaće gospodarstvo, država i entiteti bilježe rast prihoda u svojim blagajnama. Skoro sve vrste prihoda, uključujući i uvijek problematične doprinose, veći su u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Samo u prvoj polovini ove godini od izravnih i neizravnih poreza BiH, FBiH i Republika Srpska prikupili su zajedno 313 milijuna maraka više nego u istom razdoblju 2009. godine. Uprava za neizravno oporezivanje BiH za prvih šest mjeseci prikupila je 2,562 milijarde maraka, a nakon što je odbijen dio novca za povrat poreza na dodanu vrijednost (PDV), došlo se do podatka o 2,226 milijardi KM sredstava koja su se slila u proračune na svim razinama. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, imamo povećanje prihoda samo po osnovi neizravnih poreza od oko 181 milijun maraka. Prva polovina ove godine uspješna je bila i za entitetske porezne uprave, koje se također mogu pohvaliti većim iznosom prikupljenih sredstava. U Federaciji je Porezna uprava prikupila 1,8 milijardi KM, odnosno za 92 milijuna maraka više nego u istom razdoblju 2009. Bilježi se čak i rast prihoda od doprinosa, i to za 111,6 milijuna KM. Za oko 45 milijuna maraka povećani su prihodi od naplate poreza na dobit i dohodak. Ovaj rast prihoda, za koji u Vanjskotrgovinskoj komori BiH kažu da je rezultat veće porezne discipline, ali i uvođenja novih pristojbi, građani ne osjećaju, jer se prihodi uglavnom usmjeravaju u “krpanje” proračunskih rupa.

Nova zapošljavanja

U gospodarski oporavak i novo zapošljavanje uglavnom se ništa ne usmjerava. Neslužbene procjene govore da je od početka krize bez posla u BiH ostalo najmanje 100.000 ljudi.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura