Policijska misija Europske unije (EUPM) bi sredinom ove godine trebala okončati svoj mandat, ali to ne znači da će Bruxelles zanemariti rad policije i pitanje vladavine zakona u BiH. Sa šefom EUPM-a, komesarom Stefanom Fellerom, razgovarali smo o ovoj temi, ali i o sigurnosnim izazovima u BiH, novom zakonu o unutarnjim poslovima u FBiH, kao i borbi protiv korupcije.
Mandat EUPM-a je produžen do sredine ove godine. Što će biti s mandatom EUPM-a nakon isteka tog roka?
Sada smo u fazi kada prelazimo s jednog načina pružanja pomoći na drugi. Ono što se događa u ovih šest mjeseci je upravo ta tranzicija iz jednog perioda, u kojem je EUPM pomagao agencijama za provedbu zakona u BiH, u novi izazov približavanja BiH EU. Mi smo u proteklih desetak godina pomagali razvoj policije i vladavine zakona putom mehanizama EU za upravljanje kriznim situacijama. Došli smo do zaključka da kao rezultat toga imamo održive agencije i organizacije za provedbu zakona na svim razinama. Neke su mlađe, tako da moraju učiniti više posla kako bi dostigli one koje su uspostavljene ranije. Ipak, važno je da one rade i da rade dobro, svaka ponaosob. Sada je najvažnije pitanje kako one sustavno rade zajednički i jesu li u mogućnosti ispunjavati sve obveze u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, kako bi se zemlja mogla približiti EU. U ovim nastojanjima ministri i drugi politički akteri, također, imaju izuzetno važnu ulogu.
Je li upravo taj odnos između agencija za provedbu zakona najslabija karika sigurnosnog sustava u BiH?
To definiram ne kao slabu kariku, već kao izazov koji stoji pred nama da bi situacija bila bolja. U BiH postoji kompleksan sustav za provedbu zakona i neophodna je suradnja kako bi taj sustav uspješno funkcionirao. Vidjeli smo da postoji velika volja od strane agencija za provedbu zakona da se to uradi. Pohvalili smo policijske komesare i ravnatelje za postignute operativne rezultate u protekle tri godine, koji su doista izuzetni, ali to je tek početak jednog dugog puta koji je pred nama. To iziskuje da agencije za provedbu zakona imaju potporu u tom zajedničkom radu od strane političkih aktera sa svih razina. Također, to iziskuje političku potporu, tako da sve razine, od države, entiteta, županija i Brčko Distrikta mogu raditi strateški u ovoj oblasti. Pošto sad imamo vladu na državnoj razini, očekivanja EU i EUPM-a su da se ovo pretoči u žurne zajedničke akcije, a sve to iziskuje stratešku i održivu posvećenost.
Kako biste ocijenili sigurnosnu situaciju u BiH danas?
Policijske agencije rade mnogo kako bi bile u službi građana. Unutar svojih kapaciteta obavljaju odličan posao. Također, zajednički rade na operativnoj razini, ali imaju mnogo posla koji trebaju uraditi kako bi doista djelovali sustavno. Dat ću vam primjer. Ukoliko želite biti pripremljeni za neku ozbiljnu situaciju u kojoj policija mora surađivati na ad hoc osnovi, kao što je talačka kriza ili teroristički napad, bolje je da imate plan koji će jasno propisivati tko rukovodi i tko je zadužen za određene stvari, prije nego što dođe do takve situacije. Mnoge agencije u BiH rade na ovim pitanjima, tako da je planiranje za nepredviđene situacije od krucijalne važnosti. Ako želite shvatiti opseg prijetnje od organiziranog kriminala ili terorizma, najbolje je da sve informacije prikupite i iziđete sa zajedničkom procjenom koja neće govoriti samo policiji, već i političkim strukturama, što treba raditi i kako se taj sustav treba razvijati. Opet ponavljam, u BiH je za ovo potrebna sveobuhvatna i sustavna, stalna suradnja. To je nešto što postoji i u EU i ako BiH želi sudjelovati u tome mora odrediti svoju verziju tog sustava. Mi znamo da je to moguće, jer je 27 članica EU, sa svim svojim raznolikim državnim strukturama, to već uradilo.
Ministar sigurnosti BiH je najavio zakonska rješenja kojima bi se uspostavila državna koordinacija policijskih struktura za najteža kaznena djela. Mislite li da takav prijedlog može biti prihvaćen imajući u vidu ukupnu političku atmosferu u BiH?
Ministar i ja odlično surađujemo. Potpuno se slažemo oko toga da se koordinacija treba poboljšati. Također se potpuno slažemo da koordinacija mora biti sustavnija i institucionalnija. Kako će se to uspostaviti, to je pitanje za ministra i njegove kolege na svim razinama sustava u BiH, a ne za mene. Ne želim ni ministru niti bilo kome drugom reći da rade onako kako to mi radimo u Njemačkoj, Italiji ili nekoj drugoj zemlji. Samo ističem da postoje različita rješenja za provedbu istih uvjeta koji se traže. Rješenje ovdje mora proistaći iz BiH.
Kako komentirate tvrdnje da prijedlog novog zakona o unutarnjim poslovima u FBiH policiju stavlja pod političku kontrolu?
Mi pratimo razvoj događaja u toj oblasti na svim razinama, što znači i na federalnioj i županijskoj i zakon o unutarnjim poslovima u RS-u. Također smo spremni dati savjet kada god se to od nas traži. U stalnom smo kontaktu i naši savjeti se cijene i u Sarajevu i u Banja Luci. Međutim, to ne znači zamjenu za jednu sveobuhvatnu političku diskusiju. Ono što mi primjećujemo je vrlo vidljivo – a to je kontroverzna i temeljita diskusija i mi to pozdravljamo, jer je to demokratski život. No, u ovoj političkoj diskusiji ja nemam ulogu, jer ja nisam akter iz BiH, ali rezultati takve diskusije su krajnje važni za ocjenjivanje toga kreće li se BiH prema EU. Svaka greška i svaki pravi korak će otežati ili olakšati taj put. To što su ovdašnje vlasti konzultirale savjete Venecijanske komisije Vijeća Europe je fantastično. Specijalni predstavnik EU tu, također, može nešto ponuditi, jer ne sumnjam da će ove rasprave trajati i nakon šest mjeseci, kada istekne naš mandat. Ono što mene ponekad zabrinjava je da suviše olako pojednostavljujemo argumente i olako optužujemo jedni druge za pokušaje kontrole nad policijom, a da se prethodno nije pročitao nacrt zakona. U tom kontekstu ja cijenim da mediji i organizacije civilnog društva trebaju tražiti objašnjenje tih novina u nacrtu zakona. Ne vidim razmjenu mišljenja o suštinskim stvarima iz nacrta zakona u javnoj raspravi. A odveć često, imam priliku jedino vidjeti različite navode.
Je li postojeći Zakon o unutarnjim poslovima u FBiH dobar ili loš?
Sve što je dobro može se poboljšati. Ni u mojoj zemlji nije postojao niti jedan period kada nismo poboljšavali zakon o unutarnjim poslovima. To je trajni proces. Postoje i tri načela oko kojih se svi mi u međunarodnoj zajednici, ali i ministri i policijski komesari u BiH slažemo, pa sam iznenađen što još uvijek imamo tako energične diskusije. Iznad svega radi se o operativnoj neovisnosti policije. Operativni rad policije mora pratiti vladavinu zakona, a ne politička pravila. Drugo, ministri imaju ulogu u tome da donose politike za rad policije, jer oni predstavljaju građane. Nitko nije iznad odgovornosti. Svaki ministar je odgovoran prema vladi, svaka vlada je odgovorna prema građanima i svaki ravnatelj policije mora biti odgovoran prema nekome. Ukoliko neki ministar želi da se ta odgovornost policije prema njima povećava, ja tu ne vidim problem, jer ćete takve primjere naći diljem Europe. Ako ministri žele nastaviti da zadrže dosadašnje stanje, ja nemam ni s tim problem. Ali, ja vidim problem ako odgovornost uopće ne postoji ili ako je nedovoljna. Treće, kako bi se održala operativna neovisnost mora se osigurati da ravnatelji i policijski komesari nisu opterećeni proračunom koji ne mogu kontrolirati, ili odlukama o njihovom osoblju koje donosi netko drugi, a ne oni sami. Ukoliko date policiji određeni zadatak i resurse tek onda ih možete držati odgovornima za ono što se događa.
Misija IPTF-a, koja je preteča EUPM-a, izvršila je reviziju svih policijskih službenika u BiH vezano za njihovu ratnu prošlost. No, i danas imamo slučajeve gdje u policiji rade ljudi koji se sumnjiče za ratne zločine. Treba li ponoviti certifikaciju, odnosno reviziju?
To je odluka u kojoj ja nemam pravo glasa niti želim dati svoje mišljenje. Moj mandat mi ne omogućava da komentiram to pitanje. Mi smo već 15 godina udaljeni od vremena kada je počeo taj proces u BiH i ja poštujem vlasti BiH i njima ostavljam takvu jednu procjenu. Želim dodati da je nakon pada Berlinskog zida 1989. godine i ujedinjenja Njemačke započet proces provjere dužnosnika u javnoj upravi i nedavno smo imali diskusiju treba li ponovno otvoriti određene aspekte. Znači, ovi bolni procesi su važni i ponekad traju duže nego što smo se nadali.
Koliko ste zadovoljni borbom protiv korupcije u BiH? Mnogo je međunarodnih ocjena da je ta borba slaba i nedovoljna?
Razvoj kapaciteta i osposobljenosti za borbu protiv kriminala i korupcije je od ključne važnosti za daljnji razvoj BiH i vladavinu zakona u BiH, ali i za uspostavu ekonomskog okvira koji će ponuditi građanima prosperitetnu budućnost. Građani su pod utjecajem korupcije na svim razinama. Ja sam već ranije ponudio kako se može gledati na to. Možete uspostaviti institucije i to je tehnički proces koji vas vodi prema integraciji u EU. Ali važno je iskreno željeti taj proces, a ne reći uspostavili smo Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i to je to. Koliko ravnatelj i njegovi zamjenici mogu uraditi, je li to nešto što je korisno ili važno. Nitko u međunarodnoj zajednici ne može umjesto BiH željeti borbu protiv korupcije. To mora željeti BiH. Taj put je dug i čelništvo Agencije će od mene i drugih međunarodnih dužnosnika imati punu potporu. Ne vidim da se trenutačno ističe dovoljna potpora toj agenciji u samoj BiH.
Otvori KEKS Pay
