Predsjednik SDA Sulejman Tihić vjeruje da se temeljem njegova prijedloga može postići dogovor o uspostavi vlasti koja bi uključivala SDP i oba HDZ-a. Kako ističe u razgovoru za Večernjak, dogovor bi mogao biti postignut još do kraja idućega tjedna. Vjetar u leđa tom procesu, smatra Tihić, moglo bi biti i eventualno prihvaćanje sporazuma koji bi pred bh. lidere uskoro trebala staviti njemačka kancelarka Angela Merkel, a koji će navodno sadržavati konkretne ustavne reforme.

Koliko smo danas blizu konstituiranja vlasti na federalnoj i državnoj razini?

Mi u SDA činimo sve kako bi se što prije proveli izborni rezultati i u tom smislu razgovaramo sa SDP-om i drugim potpisnicama platforme, ali i s HDZ-om BiH i HDZ-om 1990. U tom pravcu nastojimo pronaći neko kompromisno rješenje koje bi bilo prihvatljivo i za SDP i za dva HDZ-a. Naravno, cilj je da to rješenje odražava i volju građana, ali i izborni legitimitet stranaka. Na jednom od zadnjih sastanaka ja sam gospodinu Lagumdžiji i gospodinu Čoviću predstavio kako ja vidim taj raspored pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, za što bi osnova bila politički odnos u klubovima Hrvata u državnom i federalnom domu naroda. Tome bi moralo prethoditi konstituiranje obaju ova domova kako bi se mogao sagledati taj odnos snaga. Praktično, vjerojatno bismo imali situaciju da dva HDZ-a dobiju dvije trećine hrvatskih pozicija u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na državnoj i federalnoj razini, a SDP i ove manje hrvatske stranke preostalu jednu trećinu mjesta. Znači, od ključnih pozicija, a to su predsjedatelj Vijeća ministara, predsjednik i dopremijer Federacije, dvije pripale HDZ-u BiH i HDZ-u 1990, a jedna SDP-u i manjim hrvatskim strankama. Primjerice, u Federaciji bi se po omjeru 2:1 dijelilo šest pozicija, ona predsjednika FBiH i pet ministara. U zakonodavnoj vlasti na državnoj razini tako bi se dijelile pozicije u kolegijima parlamentarnih domova i ona predsjednika Kluba Hrvata u Domu naroda. Na taj način bi Lagumdžija priznao da je HDZ izborni pobjednik kada je u pitanju hrvatski narod, ali bi i Čović morao priznati da osim Hrvata koji su glasovali za dva HDZ-a, ima i onih koji su glasovali za druge stranke i da i oni imaju neku vrstu legitimiteta.

Je li taj Vaš prijedlog još uvijek ‘u igri’? Prve reakcije čelnika SDP-a i HDZ-a BiH nisu bile baš pozitivne?

To je moj prijedlog i niti jedna od ove dvije strane ga nije ni odbila niti prihvatila. Svatko ima svoje rezerve prema tom prijedlogu, ali je dogovor bio da nastavimo razgovore na tim principima. Očekujem da sljedećih dana uđemo u konkretizaciju tih razgovora i vjerujem da je dogovor moguć. Vjerujem da ćemo do kraja idućeg tjedna obaviti još jedna krug razgovora i da ćemo tada imati rješenje.

Postavlja se pitanje zašto bi SDP dijelio bilo kakve pozicije s HSP-om i Boljitkom, kada oni imaju tek jednog izaslanika u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH?

To najbolje mogu kazati ljudi iz SDP-a, ali i taj jedan izaslanik nešto predstavlja. Ne mora značiti da će te stranke biti zastupljene u vladi, nego na nekoj drugoj razini. Međutim, to je stvar njihova dogovora.

Što je s pozicijom predsjedatelja Vijeća ministara? Ima li tu ikakvih pomaka u odnosu na dosadašnje stavove stranaka s kojima razgovarate?

Mislim da se i tu približavamo rješenju. Ima nekih konkretnih prijedloga, ali ne bih govorio o njima, jer bih tako ugrozio nastavak razgovora.

SDA i Vi osobno posljednjih ste dana na udaru medija bliskih SDP-u. Ima li je i kakva je politička pozadina ovih napada?

SDP i SDA su dvije velike stranke koje će sutra biti u vlasti, uz sve razlike koje među nama postoje. Mi smo se jasno očitovali o tim napadima i smatramo da se niti jedan pojedinac ne smije ponašati tako neprofesionalno i praviti emisije o važnim temama, ličnostima, događajima, a ne čuti drugu stranu. Teško da se takvo što može događati i na privatnom, a ne na javnom mediju. Imam pretpostavke i mogu zaključiti odakle vjetar puše. Sve to ima za cilj da se koalicija SDP-a i SDA pokoleba i ugrozi. Međutim, mi u SDA smatramo da je u interesu i građana i države da se ova koalicija uspostavi. Nekima to nije u interesu i radije bi željeli vidjeti na vlasti savez SDP-a i SBB-a.

Imali ste sastanak s visokim predstavnikom, ali i s drugim međunarodnim dužnosnicima. Kakvi su njihovi stavovi i poruke kada je u pitanju konstituiranje vlasti?

Visoki predstavnik je zabrinut što vlast još nije formirana. Mi smo mu iznijeli svoj stav da treba deblokirati proces uspostave vlasti, a informirali smo ga i o svojim prijedlozima da se postojeći problemi prevladaju. Hoće li i kakvu odluku donijeti visoki predstavnik da bi se cijeli proces deblokirao teško je pretpostaviti. To će sigurno zavisiti i od njegovih konzultacija s Upravnim odborom Vijeća za provedbu mira.

Kakve poruke dobivate od američkih predstavnika i drugih, poput Turske, čija je diplomatska aktivnost u BiH u posljednje vrijeme vrlo živa?

Stalno razgovaram s predstavnicima mnogih utjecajnih država i svi oni žele pomoći da se izborni rezultati što prije provedu. Nitko od njih ne spominje neke svoje favorite, niti govori tko bi trebao činiti buduću vlast u BiH. Njima je stalno da mi imamo jednu stabilnu većinu koja će biti u stanju provoditi reforme.

Najavljen je novi sastanak bh. lidera s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Hoćete li Vi ići u Berlin i očekujete li na tom sastanku potpisivanje nekog sporazuma koji bi omogućio bržu integraciju BiH u EU?

Dva puta sam već bio na sastancima u Berlinu i tu se razgovara o sustavnim mjerama, mogućim ustavnim reformama koje bi osigurale da institucije BiH funkcioniraju bolje, da se ispunjavaju uvjeti iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Europskog partnerstva i slično. Razgovaramo između ostalog i o tzv. europskoj klauzuli bez koje nema ubrzanog puta BiH prema EU-u. Planira se treći susret u Berlinu i na njemu bi bili svi ključni politički lideri iz BiH. Do tog sastanka bi moglo doći početkom idućeg mjeseca i tada bismo, kako je u šali kazala kancelarka Merkel, imali neku vrstu konklave na kojoj bismo sjedili i razgovarali sve dok ne bismo postigli dogovor i dok se iz dimnjaka ne bi pojavio bijeli dim. Po onome kako smo mi informirani, nama bi trebao biti ponuđen jedan prijedlog ustavne reforme zasnovan na presudi “Sejdić-Finci”, legalizaciji do sada prenesenih nadležnosti s entiteta na državu i tzv. europska klauzula. To je manje od onoga što su nudili travanjski i butmirski paket, ali ipak rješava neka važna pitanja.

Očekujete li da jedan takav dogovor ubrza formiranje vlasti ili će formiranje vlasti biti preduvjet za prihvaćanje tog sporazuma iz Berlina?

To dvoje je međusobno povezano. Eventualni sporazum bi prihvaćali politički lideri, jer nemamo konstituiranu vlast. No, da bi se on proveo i pretočio u ustavne amandmane, potrebna je jasna parlamentarna većina. Ipak, vjerujem da bi jedan takav sporazum bio vjetar u leđa i bržem konstituiranju vlasti.

Nedavna zajednička izjava o BiH hrvatskog predsjednika i premijerke u dijelu političke javnosti u Sarajevu dočekana je prilično oštro. Čak se išlo dotle da se predsjednika Ivu Josipovića optuživalo za pokušaj razgradnje BiH. Kako Vi gledate na politiku službenog Zagreba prema BiH?

Dugo godina, još od Mesića i Račana, pa potom Sanadera, Kosor i Josipovića, Hrvatska ima jednu konzistentnu prijateljsku i dobronamjernu politiku prema BiH, uz puno uvažavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje. Aktualni predsjednik i premijerka razgovaraju s čelnicima bh. stranaka s ciljem da pomognu u rješavanju problema. Ja tu ne vidim nikakav poseban problem. Moguće je da izjave onih koji su bili na razgovorima s njima ponekad unose konfuziju u javnost, ali, po meni, niti predsjednik Josipović, kao ni premijerka Kosor, ne prelaze granice koje su uobičajene u odnosima prijateljskih zemalja. Sve ono što oni rade ima za cilj pomoći državi BiH.

Vi vjerujete u skoro formiranje vlasti, ali što ako ni do kraja ožujka, kada istječu odluke o privremenom financiranju države i Federacije, ne budemo imali uspostavljenu vlast?

To je vrlo opasna situacija. Ako mi do kraja veljače ne budemo imali politički dogovor, moramo se pripremati za izvanrednu situaciju, prvenstveno zbog nezadovoljstva socijalnih i stradalničkih kategorija, proračunskih korisnika. Mene ta situacija izuzetno zabrinjava i bojim se da će se ukupno stanje u zemlji radikalizirati. Moramo učiniti sve da uspostavimo vlade na svim razinama. Bit ćemo možda prinuđeni održati sjednicu Doma naroda Parlamenta FBiH bez obzira koliko je ona legalna, u što ni ja sam nisam siguran. Međutim, problemi nas mogu natjerati da to uradimo.

SDP ne bježi od mogućnosti da formira vlast na federalnoj razini, a da se na državnoj zadrži postojeće stanje, odnosno tehnička vlada. Kakav je stav SDA o takvom scenariju?

Vlast treba uspostaviti na svim razinama i bilo bi odlično kada bi to bila ista kompozicija stranaka od županija do države. Mi već sada možemo imati određene probleme, jer se konstituira vlast na razini pojedinih županija, čiji sastav vjerojatno neće odgovarati onoj na razini Federacije. To nije dobro i mnogo bolje bi bilo da imamo iste stranke na svim razinama vlasti. Mi u SDA činimo sve da se to i dogodi i da se oba HDZ-a uključe u vlast i u županijama, i u Federaciji i u državi. U tom kontekstu su i naše ponude, koje su, vjerujem, poštene i korektne. Strah me je situacije u kojoj bi nas njihovo odbijanje natjeralo da ulazimo u neke krnje koalicije, a što bi opet imalo posljedice na cijelu državu i njezino funkcioniranje.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora