Kako se zaoštravaju odnosi između vodećih srpskih i bošnjačkih političara tako dolazi do homogeniziranja nacionalnih politika, a to se događa čak i kod Hrvata, kojima ovaj “rat” i nije njihov. Poruke u kojima se zvecka oružjem polako ulaze u javni prostor, a posljednja dva “incidenta” govore da postoje dijelovi političkih opcija koje zagovaraju i takav način rješavanja kriza, piše Večernji list BiH. Najjasnije se to moglo iščitati iz poruka koje su osvanule u središtu Sarajeva, a onda i poruka koje je objavio bosanskohercegovački konzul u Frankfurtu.

"I ti si potreban za obranu BiH” - piše na plakatu na kojemu se nalazi vojnik naoružan strojnicom i čije su oznake bošnjačkih ratnih postrojba. Ti plakati osvanuli su samo dva dana nakon što je konzul BiH u Frankfurtu Admir Atović objavio poruku na Twitter nalogu u kojoj je također prijetio vojno sposobnim osobama, strojnicama, teškim naoružanjem. Ovo podizanje temperature rezultat je poteza i poruka srpskih i bošnjačkih političara.

Simpatije stranaca

Najava srpskog člana bh. Predsjedništva Milorada Dodika da će pokrenuti procedure kako bi se na entitete vratile sve nadležnosti koje su im dodijeljene Daytonskim mirovnim sporazumom izazvala je oštra reagiranja bošnjačkih političara, a s druge strane, iako se pokušala otimati, i srpska oporba morala se priključiti inicijativama Dodika i SNSD-a. To je zapravo zakonomjerno, da se sve stranke u BiH počinju okupljati u nacionalne “torove”, što pak pokazuje da u ovoj zemlji zapravo i nema nenacionalista. I dok je Dodik bio favorit međunarodne zajednice, sada su simpatije međunarodnih sponzora usmjerene prema oporbi SDS - PDP, no i oni su se vratili na istu polazišnu točku. 
- Vraćanje nadležnosti je potpuno legitimno, samo je pitanje kako se do toga može doći. Ne vidim zašto bi netko zbog toga mogao kazneno odgovarati. On (Milorad Dodik) se mora dogovoriti sa svojim koalicijskim partnerima SDA i HDZ-om kako bi to izglasao u institucijama. Mi mu želimo uspjeh u tome. Mi ćemo glasati za vraćanje nadležnosti i tako dati svoj doprinos. Nemamo ništa protiv - rekao je čelnik SDS-a Mirko Šarović. No, po njegovim sugestijama, to bi se trebalo dogoditi u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok Dodik i SNSD misle drukčije. Svejedno, SDS se, unatoč svemu, vratio u poziciju RS-a. Istodobno, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik odlučio je jučer uputiti pomirujuće poruke. 
- I prije sam govorio da mir ne bih žrtvovao za Republiku Srpsku, posebno ne ako svi znamo što se dogodilo kada je Alija Izetbegović žrtvovao mir za BiH. Ništa od onoga na što nemamo pravo ne tražimo. Sve što pripada BiH po Ustavu bit će njezino i mi ćemo to poštovati. Sve što po Ustavu nije u nadležnosti BiH morat će biti vraćeno RS-u - poručio je jučer Dodik. Tako je nastojao amortizirati optužbe bošnjačkih političara i dijela međunarodnih dužnosnika koji su ga počeli optuživati da zemlju vodi raspadu, nakon čega bi jedino OHR reagirao najtežim sankcijama. Dodik je objasnio kako je BiH zapravo propala država upravo zbog intervencionizma međunarodne zajednice i OHR-a. Nakon zapaljivih izjava o “slanju djece u rovove”, djelomično je svoja stajališta pokušao ublažiti i bošnjački lider Bakir Izetbegović.

Hrvati s najmanje “buke”

- Mislim da imamo dobar kapacitet ljudi koji su spremni na sve u Bosni i Hercegovini, imamo nekoliko stotina tisuća ljudi koji su spremni braniti domovinu. Da Bog da ne zatrebalo - rekao je Izetbegović prije tjedan dana, a onda izjavio sljedeće - da se može izići ususret srpskoj strani prihvaćanjem amandmana na zakon koji je nametnuo Valentin Inzko navođenjem strašnih zločina u Jasenovcu. Stajalištu SDA, očekivano, priključio se DF, a SDP pak najavio kako će podržati bošnjačke stranke na izborima u Republici Srpskoj, čime su se ponovno svrstali u bošnjački blok, koji nikada nisu ni napustili. Najmanje “buke” čuje se s hrvatske strane u BiH, no čelnik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić jasno je poručio kako se bez Hrvata neće moći donositi bilo kakve odluke. Pri tome je poručio kako se izlazak iz aktualne krize u BiH, koja je izazvana nizom političkih procesa, koji uključuju i izbornu reformu, može tražiti u federalizaciji zemlje, a da je preduvjet svih uvjeta jednakopravnost i legitimno predstavljanje. Takvog su stajališta sve stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora