Dijaspora je lani u BiH poslala 2,5 milijardi maraka. To je za skoro pola milijarde manje nego godinu prije i najmanji je iznos koji je stigao u posljednje četiri godine. Pokazali su podaci Centralne banke BiH (CBBiH) za prošlu, pandemijsku godinu.
Loši rezultati
U drugom tromjesečju prošle godine poslano je 197 milijuna KM manje nego u istom razdoblju 2019. godine, naveli su iz Centralne banke.
- U trećem i četvrtom tromjesečju lani taj iznos je bio za skoro 242 milijuna KM manji nego godinu ranije u istom razdoblju - naveli su.
Najviše novca, pokazali su podaci Centralne banke BiH, dijaspora je poslala prošle godine od siječnja do ožujka, odnosno u prvom tromjesečju, kada se u BiH slilo oko 4,6 milijuna KM više nego u istom razdoblju godinu ranije.
Ekonomista Admir Čavalić je za „Avaz“ kazao kako su ovakvi rezultati sasvim očekivani te kakosu stručnjaci prošle godine najavili upravo ovakav scenarij.
- Jasno se vide efekti usporavanja globalne ekonomije u drugom kvartalu prošle godine. Nakon toga slijede neizvjesnost i panika. Dijaspora je pogođena globalnom recesijom i to se izravno odrazilo na našu zemlju. Ono što je sad ključno jeste vrijeme oporavka na raniju razinu podrške dijaspore. Sumnjam kako će se to desiti tijekom 2021. godine. Moguće da ćemo sljedeće ili sljedećih godina imati navedeno. Sve ove projekcije se temelje na bazi ranijih iskustava sa sličnim događajima - poput financijske i ekonomske krize iz 2008./2009. godine - pojasnio je Čavalić.
Dodao je da bh. ekonomija posebno ovisi o dijaspori i ovo je, vjerojatno, jedna od prepreka za više stope gospodarskog rasta.
- Posebno zabrinjava socijalni aspekt, odnosno činjenica kako naša dijaspora predstavlja alternativu nefunkcionalnom sustavu socijalne potpore. To znači da ovakvi trendovi najviše pogađaju one marginalizirane u našem društvu, koji su, moguće, ostali bez posla ili imaju manja primanja u odnosu na ranije razdoblje - naglasio je Čavalić.
Brojni problemi
Ekonomista iz Banje Luke Zoran Pavlović smatra kako je pandemija koronavirusa donijela probleme po više osnova u svim zemljama u kojima živi bh. dijaspora.
- Prošle godine BiH nije jasno definirala politike mogućnosti dolaska u BiH, tako da dijaspora nije ni znala kako doći, a najveći broj je odustao. Izostala su i ta sredstva koja oni sa sobom donose i koja ne ulaze u podatke CBBiH - istakao je Pavlović.
Dva razloga za smanjenje
- Pandemija je prvi razlog smanjenja doznaka, a drugi je najava iz Federacije da će oporezovati novac koji dijaspora šalje familiji sa 10 posto. Neke naše zvanične politike tjeraju dijasporu od BiH, a što se odražava na prihode građana. Dakle, pandemija i nesigurnost, a s druge strane imamo loše politike - pojasnio je Pavlović.
