Prije 33 godine na današnji dan (7. travnja) u Širokom je Brijegu u raketiranju iz zrakoplova takozvane JNA ubijeno šest nedužnih civila, piše Večernji list BiH. Bio je to jedan od najtužnijih dana u povijesti Širokog Brijega. Tužna sjećanja naviru. Tog kobnog nadnevka u ranim jutarnjim satima, u 6.20, dva zrakoplova takozvane JNA koja su doletjela iz Podgorice raketirala su Široki Brijeg i posijala smrt u širokobriješkom naselju Njivice. Među šest poginulih civila bio je jedan dječak. Žrtve zračnih sijača smrti tog jutra bili su Josip Hrkać (rođen 1978. godine), Mladen Hrkać (1972.), Jozo Hrkać (1968.), Rajko Hrkać (1968.), Božo Soldo (1953.) i Veselko Topić (1940.). Tog jutra autor ovog teksta bio je dežurni novinar u redakciji Hercegovačkog tjednika u Širokom Brijegu u prizemlju (koje je služilo i kao sklonište) poslovno-stambene zgrade nedaleko od druge zgrade u kojoj je jedna granata pogodila stan obitelji Miličević. Srećom, članovi te obitelji bili su u skloništu. Još jedan projektil iz zrakoplova JNA sručio se na lokaciju Pobranice, sjevernije od zgrade u kojoj smo bili, u blizini obiteljskih kuća. Brojni građani Širokog Brijega nisu bili svjesni toga kakvoj su se opasnosti za vlastite živote izložili gledajući zrakoplove u letu nakon što su istresli smrtonosni teret na nedužne civile. Brojni Širokobriježani izletjeli su iz kuća i podruma te gledali te leteće sijače smrti. Nisu bili dovoljno informirani o tome koliko je to opasno, nisu bili svjesni toga da su i oni mogli biti meta smrtonosnog napada iz zraka.
Vijest koja je odjeknula
Kad su zrakoplovi izbacili smrtonosni teret i odletjeli iz Širokog Brijega, nazvali smo gospodina Ćeškića u širokobriješkom Kriznom stožeru i doznali da su u naselju Njivice od granata takozvane JNA poginule četiri osobe. Nešto kasnije doznali smo za još dvije žrtve zločinačkog napada na civilne ciljeve iz zraka. Bili smo više nego šokirani tužnom istinom, ali valjalo se sabrati i odraditi stresni novinarski posao ma kako bilo teško. Bili smo svjesni činjenice da valja što prije obavijestiti javnost o tome kakva opasnost prijeti od zrakoplova takozvane JNA i informirati širu javnost o kakvom je opasnom agresoru riječ. No, valjalo je oblikovati vijest tako da je agresor ne iskoristi za svoje eventualne buduće napade na Široki Brijeg i druga mjesta. Odmah smo nazvali Radiopostaju Posušje. Javio nam se Večernjakov novinar Tihomir Begić, tada glavni urednik te radiopostaje. Tiho je bio, jednostavno, zgranut, kao i brojni slušatelji tog radija. Potom smo nazvali Hrvatski radio, koji je objavio tužnu vijest u emisiji “Vijesti u sedam sati”. Bila je to glavna vijest na Hrvatskom radiju. Hrvatska javnost je na najtužniji način doznala što se u Bosni i Hercegovini počelo događati. Bila je to više nego otvorena najava krvavog rata u BiH. No, ujedno i ozbiljno upozorenje i poziv na obranu vlastitih domova i obitelji.
Opomena da se ne zaboravi
Tog jutra 7. travnja 1992. iz Širokog Brijega krenule su kolone automobila sa ženama i djecom u smjeru Makarskog primorja, gdje su kao izbjeglice bili sve do sredine lipnja, kada su oslobođeni zapadna Hercegovina, Mostar i dobar dio Hercegovine s lijeve obale Neretve. Odrasli muškarci ostali su braniti Široki Brijeg, Hercegovinu, a na svoj način i južni dio Hrvatske, ali i čitavu Bosnu i Hercegovinu. Nakon 11 mjeseci Širokobriježani i svi hercegovački Hrvati shvatili su od kolike je važnosti bilo zaustavljanje tenkova JNA u Pologu u svibnju 1991. godine. Zahvaljujući preusmjeravanju tenkova takozvane JNA onemogućeno je presijecanje Dalmacije, samim time i zarobljavanje Hercegovine, pa tako i čitave BiH. Ni danas toga mnogi nisu svjesni ni u BiH ni u Hrvatskoj.
Više nego tužan bio je i dan poslije. U širokobriješkom selu Izbičnu 8. travnja pokopana su tijela četvorice poginulih Hrkaća. Bio je to svakako najtužniji dan u povijesti Izbična. U knjizi “Široki Brijeg” Karla Rotima stoji da su Rajko i Mladen bili braća, sinovi Grge i Janje Hrkać. Janjina sestra majka je mladog, 14-godišnjeg Josipa, a Jozo i Josip sinovi su dvojice braće. Rajko i Mladen pokopani su u jednu, a Jozo i Josip u drugu grobnicu. Svetu misu predvodio je tadašnji izbički župnik fra Nedjeljko Martinović. Među šest svećenika bili su fra Mladen Hrkać i fra Serafin Hrkać, stričevi pokojnih Rajka i Mladena. Ta dva dana ne smiju se prepustiti zaboravu. Posebno su aktualna u ovim današnjim turbulentnim političkim vremenima i sigurnosnim ugrozama.
Valja se prisjetiti i toga da su sve do 11. lipnja 1992. godine zrakoplovi takozvane JNA raketirali Trn, Kočerin, Privalj, Cigansko Brdo, Smokinje i druga širokobriješka područja. Topovima i minobacačima gađani su dijelovi Ljutog Doca, Biograca i Jara. Gađana je i crkva u Ljutom Docu. Početkom travnja te 1992. godine na izvanrednoj sjednici Skupštine općine Široki Brijeg usvojena je odluka o uvođenju izvanrednog stanja i mjerama zamračenja. No, valja podsjetiti i na to da je i 5. kolovoza 1995. godine agresor raketirao Široki Brijeg. U tom raketiranju ranjeni su Marko Kraljević i Anđelka Misir, koja je od posljedica ranjavanja preminula. Naviru tužna sjećanja i valja ih zadržati u kolektivnom pamćenju, ali i utisnuti u povijesne knjige. Valja podsjećati na delikatne ratne i političke (ne)prilike 90-ih godina prošlog stoljeća. Da ostanu kao veliki nauk i ozbiljna opomena. Prije tri godine 7. travnja u organizaciji Odbora za branitelje i ratne stradalnike Gradskog vijeća Širokog Brijega, a pod pokroviteljstvom Grada Širokog Brijega, svečano je otkrivena spomen-ploča u Ulici Nikole Šubića Zrinskog u povodu 30. obljetnice zračnog raketiranja Širokog Brijega, u znak sjećanja na šest širokobrijeških nevinih civila, žrtava zločinačkog napada takozvane JNA. Danas (7. travnja) u organizaciji Odbora za branitelje i ratne stradalnike širokobriješkog Gradskog vijeća bit će obilježena 33. godišnjica raketiranja Širokog Brijega zrakoplovima takozvane JNA. Program će početi svetom misom zadušnicom za žrtve raketiranja u širokobriješkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u 7 sati. Potom će kod spomen-obilježja u širokobriješkom naselju Njivice članovi obitelji žrtava, izaslanstva Grada Širokog Brijega i Vlade ZHŽ-a te predstavnici braniteljskih udruga položiti vijence i zapaliti svijeće u znak sjećanja na žrtve zločinačkog napada zrakoplova JNA prije 33 godine.
