Naslovnica Vijesti

Zbog vjerskih uvjerenja, za dio roditelja u Sarajevu Djedica s darovima i dalje neprihvatljiv

30. prosinca 2017. u 08:00 1 komentara 1358 prikaza

Više od 20 godina otkako je tadašnji visoki predstavnik Carl Bildt pozvao pripadnike sva tri naroda u Bosni i Hercegovini da od Djeda Mraza ne prave vjerski simbol, već da on ostane znak dobre volje i prijateljstva, taj lik i dalje izaziva kontroverze u bh. društvu.

Fetva IZ-a

Nakon brojnih javnih rasprava proteklih godina, dolazak Djeda Mraza u škole i vrtiće prepušten je odluci samih roditelja, pa tako i ove godine u nekim odgojnim i obrazovnim ustanovama u Sarajevu i drugim gradovima novogodišnje praznike neće “uveličati” dolazak simpatičnog Djedice koji djeci donosi darove.

- Ovisno o želji roditelja i njihovoj opredijeljenosti za prisutnost djeteta predstavi u povodu Nove godine, odgajatelji su sastavili anketu s pitanjem želi li njihovo dijete nazočiti novogodišnjoj predstavi i podjeli darova. Ako postoji negodovanje, zajedničkim dogovorom, međusobnim uvažavanjem i podrškom trudit ćemo se pronaći povoljno rješenje, prvenstveno za dijete i roditelja - izjavila je za Klix.ba ravnateljica JU “Djeca Sarajeva” Jasmina Čongo.
Ona tvrdi kako se svi praznici u sarajevskim vrtićima obilježavaju prikladno u interesu djeteta. Ipak, nije tajna da se u dijelu bošnjačke javnosti, pa čak i intelektualnih krugova, pojava Djeda Mraza promatra kroz prizmu kršćanske tradicije koja nije svojstvena muslimanima. Još prije sedam godina pred proslavu 2010. godine Islamska zajednica u BiH objavila je fetvu u kojoj stoji da Djed Mraz nije poznat i priznat u islamskoj tradiciji Bošnjaka i da se osobito bošnjačkoj djeci taj kršćanski simbol pokušava podmetnuti kao neutralan lik. Kao prihvatljiva alternativa u nekim vrtićima se ranijih godina pojavljivala teta Nova Godina, ali taj lik očito nije prihvaćen ni od djece ni od roditelja onako kako su autori zamišljali. 


Javni vrtići

Sedam godina poslije u većini javnih vrtića ipak je organizirana proslava Nove godine uz darove i Djeda Mraza, ali i iz tih ustanova ističu kako jedan broj roditelja ne želi dovoditi svoju djecu na takve događaje te da se takva vrsta izbora u potpunosti poštuje. Nažalost, u BiH ništa, pa ni benigni likovi, poput Djeda Mraza, ne mogu proći bez politizacije, nacionalnih ili vjerskih prijepora. Nezavidnu situaciju u kojoj su se našli javni vrtići u nekim gradovima odlično koriste privatne igraonice diljem Bosne i Hercegovine koje, uz iznos od 10 do 20 maraka, organiziraju “dolazak” Djeda Mraza i podjelu darova. •

  • ters:

    Vi kao da ne pišete / pričate hrvatskim jdzikom? Djeda mraz je titoistički nzziv kojim se želio "zamaskirati" Djed Božićnjak, kako ga pravi Hrvati i nazivaju.