Građani BiH kupuju zlato, po običaju, za neke važne događaje, a ne zato što to vole ili mogu. Na ovim prostorima još uvijek vrijedi mišljenje i pravilo da vjenčano prstenje treba biti zlatno. Isto tako, za rođenje djeteta, pričesti ili krizme slavljenicima bliski ljudi kupuju zlatne komade nakita. Ipak, kriza je uzela danak, zlato se kupuje manje nego prije. A i ono što se kupuje znatno je manje raskošno nego prije. Činjenica je da su za naše standarde cijene zlata ipak previsoke.

Iznenađeni cijenama
- Igrom slučaja kupovala sam zlato prošle godine u ovo doba i sad. I prošle godine šokirale su me visoke cijene, a ove još i više. Praktički ne možete kupiti neki skroman lančić s privjeskom bez 1000 KM. Pa to je cijela plaća. Iskreno, divim se ljudima da išta kupuju - kaže nam jedna sugrađanka. I u zlatarnicama kažu kako je mnogo veća potražnja za decentnijim nakitom, koji ima niže cijene, tako da i ponudu prilagođavaju kupcima. A da se kupuje znatno manje, potvrđuju i službeni podaci. Iako je uvoz plemenitih metala u BiH i prošle godine bio velik te je dosegnuo iznos od 47,5 milijuna KM, uvoz zlata drastično je smanjen, pa ga je tako u odnosu na 2022. godinu, kada je u zemlju uvezeno zlato vrijedno tri milijuna maraka, lani stiglo tri puta manje, odnosno u vrijednosti od 941.915 KM. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, najviše zlata uvezeno je iz Slovačke, zatim Turske, kao i Njemačke i Austrije. - Iz Slovačke je uvezeno zlata, uključujući ono presvučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha, u vrijednosti od 808.610 KM, dok su davanja iznosila 138.723 KM, dok ga je iz Turske uvezeno u vrijednosti od 121.186 KM, za što su davanja iznosila 20.709 KM - istaknuli su iz UNO-a BiH za Nezavisne. Ni kada je riječ o izvozu zlata, dragulja i općenito plemenitih metala, situacija nije "sijala" jer je, prema podacima, iz zemlje u inozemstvo izvezeno oko 15,3 milijuna maraka plemenitih metala manje te je tako prošle godine zabilježen najmanji izvoz plemenitih metala iz BiH u inozemstvo u posljednje četiri godine. - Za razliku od 2022. godine, kada je iz BiH izvezeno plemenitih metala u iznosu od 49,200.899 KM, prošle godine izvezeno ga je 33,848.499 KM - naveli su iz UNO-a BiH. Ipak, kako prikazuju podaci, izvoz zlata lani je malo povećan u odnosu na 2022. godinu. - Iz Bosne i Hercegovine je u 2023. godini izvezeno 1,378.779 KM zlata, uključujući ono presvučeno platinom, neobrađeno ili u obliku poluprovodnika ili u obliku praha, dok je u 2022. godini izvezeno 1,215.556 KM - istaknuli su iz UNO-a BiH. Najviše zlata iz BiH zasjalo je u Italiji, gdje je izvezeno 709.486 KM ovog plemenitog metala, dok je u Tursku izvezeno zlata vrijednog 669.292 KM.

Investicijsko zlato
Posljednjih godina u svijetu je sve popularnije investicijsko zlato, tzv. zlatne poluge. Ono se smatra najsigurnijim načinom čuvanja vrijednosti novca. Atraktivnost ulaganja u investicijsko zlato ponovno raste i u trenutačnim složenim geopolitičkim, ali i vremenima kad svjetske financijske institucije traže rješenja za inflaciju i usporavanje najvećih, najmoćnijih svjetskih gospodarstava. Tako se zlato ponovno pokazalo kao najbolje rješenje za zaštitu imovine građana i institucionalnih investitora, neki su od glavnih naglasaka CroGold konferencije održane nedavno u Zagrebu. -Svjedoci smo novih rekordnih cijena zlata, na što smo mi u industriji plemenitih metala već naviknuli, a rast cijene izravna je posljedica rastućih geopolitičkih nestabilnosti u svijetu, kao što su inflacija, ratovi i recesije - istaknuo je vlasnik i direktor Centra Zlata Saša Ivanović te dodao da se zlato smatra sigurnim utočištem za kapital pa se može očekivati daljnji rast cijene u nesigurnim vremenima. - Zlato kontinuirano raste u dugom roku i rekordi se stalno probijaju, pa je za očekivati da ćemo za nekoliko godina gledati u sadašnju cijenu zlata i komentirati kako je bila niska. Upravo je to razlog što interes za ulaganje u zlatne poluge i zlatnike raste, a kako bismo taj interes zadovoljili, drago nam je što možemo sudjelovati u projektu kao što je CroGold koji za cilj ima informiranje i edukaciju o investiranju u plemenite metale - zaključio je direktor Saša Ivanović. A što je s cijenama investicijskog zlata u BiH. Prema riječima zlatara, investicijska zlatna pločica od deset grama stoji 2700 KM, pet grama iznosi 1350 KM, jedan gram je 270 KM, a u ponudi je i pločica od 50 grama koja stoji 13.500 KM.

Visoke cijene otjerale goste iz McDonald’sa, Starbucksa, KFC-a