Keramičari, zidari, moleri, zavarivači, vodoinstalateri, mesari i vozači samo su neki od radnika kojih i dalje nedostaje na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Razlog je to što se malo tog kadra školuje i što je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inozemstvo u potrazi za boljom plaćom. Još prije nekoliko godina upućeni su upozoravali da će, ako se ne bude školovalo više zanatskog kadra, u nekom budućem vremenu biti bolje plaćen zidar nego liječnik.
Visoke plaće
Nekada podcijenjeni radnici, čije smo usluge naviknuli plaćati relativno povoljno, danas zarađuju više nego uredski službenici i direktori, a zbog obujma posla prinuđeni su odbijati angažmane, dizati cijene i postavljati uvjete. Kriza sa zanatlijama kod nas nije od jučer, samo se sada pokazala u najjačem svjetlu. U zanatskom sektoru najplaćeniji su operateri na CNC strojevima, čija plaća nije ispod 1500 maraka. Serviseri naplaćuju “izlazak na teren”, svoje vrijeme za koje će vam utvrditi u čemu je kvar. Keramičari u međuvremenu naplaćuju od 15 do 28 maraka po četvornom metru. Vremena su se promijenila, zanatlija je sve manje, a oni koji su ostali u Bosni i Hercegovini i oni koji su vjerni ovim tradicionalnim poslovima ubiru plodove majstorstva koje imaju u rukama. Međutim, važno je razumjeti da postoje razlozi zbog kojih majstori mogu kasniti. Zasigurno, jedan od aspekata je povećanje neispravnosti uređaja ili sustava, što može dovesti do povećanja poslovnih aktivnosti, no ipak, glavni razlog možemo pronaći u nedostatku zanatskog kadra, ali i u odlasku velikog broja ljudi koji svoje znanje naplaćuju mnogo više izvan Bosne i Hercegovine. Veliki broj majstora koji su ostali raditi u državi ima dugoročne ugovore s klijentima ili se fokusira na specifične vrste posla, što može dovesti do dugih čekanja za “sitne poslove”.
- Planiram graditi kuću i kontaktirao sam poduzetnika koji se bavi iskopima te grubim građevinskim radovima. Ostao sam u šoku što moram čekati najmanje tri mjeseca jer je već sve termine popunio - kazao nam je jedan Mostarac. Sličnih slučajeva je mnogo, od potraga za keramičarima, električarima, vodoinstalaterima... Trenutačnu situaciju svi objašnjavaju činjenicom da je veliki broj zanatlija s ovih prostora otišao raditi u Njemačku. - Tražeći majstore za neke radove na kući ostao sam, malo je reći, iznenađen koliko je teško naći nekog stručnog, još da u kratkom roku dođe obaviti posao. Izgleda da je većina onih koji su bilo što znali raditi od poslova vezanih uz građevinu otišla van - kaže nam Ivan.
Odlazak na Zapad
Haris Čuljević iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za klix.ba objašnjava da je evidentno problem nedostatka odgovarajuće radne snage sve izraženiji te da nije nikakva novost da se za pružanje određenih usluga mora čekati dulje nego što je to bio slučaj ranije.
- Glavni razlog je otvaranje tržišta rada u zemljama zapadne Europe i liberalizacija propisa za uvoz radne snage iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Svjedoci smo činjenice da se zemlje Europske unije sve više suočavaju s tim problemom te da vrlo često pribjegavaju izmjeni propisa kako bi olakšale pristup svom tržištu rada. To za posljedicu ima da sve veći broj građana Bosne i Hercegovine “trbuhom za kruhom” odlazi u zemlje Europske unije, što se, naravno, negativno odražava na domaće tržište rada - poručio je Čuljević. Njemačkoj je potrebna radna snaga na svim poljima i traži 50.000 radnika iz BiH i regije. U prijedlogu zakona, u koji je imala uvid agencija dpa, njemačke vlasti namjeravaju udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika iz BiH i susjedstva. U pitanju je takozvano zapadnobalkansko pravilo. To podrazumijeva da jedino osobe iz ovih zemalja mogu dobiti posao i radnu vizu, čak i kada rade izvan struke ili bez stručne spreme. Pravilo je osmišljeno nakon prvog vala izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, kad su azil tražili ljudi iz Sirije, ali i brojni stanovnici Srbije, BiH i Kosova. Njemačka je tada ocijenila da joj je u interesu da ljudi traže posao umjesto azila. •
