Građane Federacije BiH do kraja godine čeka nastavak režima “zaključanih cijena”, ali već se otvara pitanje što će se dogoditi kada 31. prosinca istekne mjera koja trenutačno obuhvaća 100 proizvoda. Dok vlasti poručuju da je cilj zaštititi kupovnu moć i osigurati predvidivost za kućne proračune, ekonomski pokazatelji istodobno upozoravaju da inflacijski pritisci nisu nestali.
Rast inflacije
Vlada Federacije BiH produljila je sredinom rujna mjeru neposredne kontrole cijena za istih 100 proizvoda do 31. prosinca 2026. godine. Lista nije mijenjana, a Federalno ministarstvo trgovine odluku obrazlaže potrebom očuvanja stabilnosti cijena osnovnih životnih namirnica i drugih proizvoda važnih za svakodnevnu potrošnju. Ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da se mjerom želi građanima osigurati kontinuitet i određena razina predvidivosti te da će Ministarstvo nastaviti pratiti tržište i reagirati ako za to bude potrebe. No produljenje mjere samo odgađa pitanje koje će se ponovno otvoriti početkom 2027. godine. Hoće li trgovci tada moći slobodno formirati cijene svih proizvoda s liste i hoće li dio njih poskupjeti, ovisit će o troškovima nabave, cijenama energenata i goriva, tečaju i uvjetima na domaćem i međunarodnom tržištu, ali i o ponašanju potrošača i konkurenciji među trgovinama, piše Večernji list BiH.
Posebno je važno što upozorenje na moguće nove inflacijske pritiske dolazi u trenutku kada je gospodarstvo BiH u fazi umjerenog rasta. Prema najnovijem kratkoročnom modelu Centralne banke BiH, objavljenom u rujnu, realni rast BDP-a procjenjuje se na 2,2 posto u drugom tromjesečju i 2,3 posto u trećem tromjesečju 2026. godine. Istodobno, procjena inflacije za treće tromjesečje spuštena je na 3,7 posto, ali se za posljednja tri mjeseca godine očekuje ponovno ubrzavanje, na 4,1 posto. Centralna banka BiH pritom posebno upozorava na vanjske pritiske povezane s cijenama energije.
Očekuje se i rast cijena hrane u posljednjem tromjesečju, koji bi se na domaće tržište mogao preliti sa zakašnjenjem. To je posebno važno za BiH jer hrana ima velik udio u potrošnji kućanstava, pa i relativno umjeren rast cijena snažno utječe na troškove života. Drugim riječima, 1. siječnja 2027. ne mora automatski donijeti novi val poskupljenja, ali okolnosti u kojima će mjera isteći neće biti bez rizika. Ako se nastave visoke cijene energenata, goriva i drugih ulaznih troškova, trgovci će imati pritisak da dio troškova prenesu na potrošače. S druge strane, konkurencija može ograničiti prostor za veća poskupljenja. Za građane je zato ključno pitanje što će se događati s proizvodima koji danas imaju cijene pod kontrolom.
“Zaključane cijene” ne znače da je zaustavljena ukupna inflacija. One ograničavaju cijenu konkretnih artikala obuhvaćenih mjerom, dok se ostale cijene formiraju na tržištu.
Kraj godine test
Poseban pritisak mogao bi doći upravo iz goriva. Skuplji prijevoz povećava troškove proizvodnje i distribucije, pa se dio tog udara s vremenskim odmakom može pojaviti i na policama trgovina. Kontrola cijena pojedinih proizvoda može ublažiti udar na kućne proračune, ali ne može zaustaviti sve kanale kroz koje inflacija ulazi u gospodarstvo. Kraj godine zato će biti važan test. Ako inflacija ostane pod kontrolom, dio cijena nakon isteka mjere može se zadržati blizu sadašnjih razina zbog tržišne konkurencije.
Ako se nastave povećavati troškovi energije, goriva, transporta i nabave, pritisak na cijene mogao bi biti veći. Pitanje je i koliko dugo država može držati cijene pod izravnom kontrolom. Takve mjere mogu pružiti kratkoročnu zaštitu, ali ne uklanjaju uzroke inflacije: troškove proizvodnje i transporta, cijene sirovina i energije te stanje na međunarodnim tržištima. Za obitelji koje većinu prihoda troše na hranu i osnovne potrepštine, razlika može biti značajna.
Čak i kada službena stopa inflacije nije visoka, rast cijena proizvoda koje kupuju svakodnevno izravno smanjuje raspoloživi dio kućnog proračuna. Zato će građani puno više pratiti cijene kruha, mlijeka, mesa, ulja, brašna, deterdženata i drugih osnovnih proizvoda.
Do kraja prosinca, međutim, “zaključane cijene” ostaju na snazi. Što će biti nakon toga, ovisit će o tome kakvo će biti stanje na tržištu, ali i o odluci vlasti hoće li postojeći model biti ponovno produljen, izmijenjen ili potpuno ukinut. Za sada je izvjesno samo jedno: pitanje cijena neće nestati s istekom mjere.