Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu ove godine iznosio je 13.289.605.000 KM i smanjen je za 16,96 posto, odnosno 2,71 milijardi KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Izvoz iz BiH je u tom razdoblju bio manji za 15,27 posto, odnosno 918 milijuna KM, a uvoz u BiH za 17,98 posto, odnosno 1,79 milijardi KM.
Ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene je smanjen za 22 posto i iznosi -3.096.108.000 KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 3,3 posto i iznosi 62,2 posto.
Prema analizi Sektora za makroekonomski sustav Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH), pokazatelji razmjene sa svijetom odražavaju nepovoljnu sliku koja je prouzročena okolnostima pandemije koronavirusa, a prije svega smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera: Njemačka -8,5 posto (-73 milijuna KM); Hrvatska -5,5 posto (-41 milijuna KM); Srbija -17 posto (-113 milijuna KM); Austrija -11,1 posto (-61 milijun KM); Italija -34,6 posto (-245 milijuna KM), te smanjenjem izvoza na sva ostala tržišta osim na tržište Švajcarske.
Smanjenje uvoza u BiH, dodaju iz VTK, prouzročeno je stagnacijom razmjene u ovom razdoblju, odnosno smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom, te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata. Uvoz je također smanjen iz gotovo svih zemalja, glavnih trgovinskih partnera: Hrvatska -20,4 posto (-347 milijuna KM); Srbija -10,3 posto (-135 milijuna KM); Njemačka -16,4 posto (-145 milijuna KM); Slovenija -18,7 posto (-168 milijuna KM), te Italija -22,7 posto (-195 milijuna KM).
Suficit i dalje ostvarujemo sa Njemačkom i Austrijom, a najveći obim razmjene ostvaren je sa Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom, Italijom itd.
Ekonomija Bosne i Hercegovine je već u ožujku bila suočena sa padom proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene uslijed zatvaranja granica zemalja u regiji i zemalja EU prema regiji. Prema prognozama MMF-a, kako dodaju iz VTKBiH, pad BDP-a u Eurozoni u tekućoj godini bit će 8,7 posto, što je mnogo više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a je donijelo odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) koja ima za cilj podizanje likvidnosti bankarskog sustava, te je umirila financijska tržišta Eurozone.
- Međutim, budućnost je neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentirana i uvozno ovisna zemlja, nema sustav koji bi je zaštitio od vanjskih utjecaja, te je teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni. Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije te granice ostanu otvorene, BiH bi već sljedeće godine mogla očekivai blagi oporavak – smatraju u VTKBiH.
Napominju da stabilnost i rast ekonomije ovisi uveliko o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, a zatim zemalja CEFTA-e.
