Studiju su proveli kineski znanstvenici, a rezultati pokazuju da se čak 139 država i regija danas nalazi u zoni rizika za chikungunyu — virusnu bolest koju prenose komarci. To područje obuhvaća oko 21,3 posto kopnene površine planeta, piše Euronews.
"No pokazujemo da će se, prema klimatskim modelima, virus dodatno širiti prema sjeveru, osobito u sjeveroistočnoj Sjevernoj Americi, središnjoj Europi i istočnoj Aziji", rekao je koautor istraživanja Ye Xu, prenosi N1.
Klimatske promjene mijenjaju ponašanje komaraca
Chikungunyu je dosad uglavnom prenosio komarac Aedes aegypti, poznat i kao "žuti grozničavi komarac", vrsta koja uspijeva u tropskim urbanim područjima. No, posljednjih godina klimatske promjene i povećana mobilnost stanovništva potaknule su širenje komaraca prijenosnika bolesti, ali i novih varijanti samog virusa.
Tijekom velike epidemije chikungunye u Indijskom oceanu 2005. i 2006. godine znanstvenici su zabilježili mutaciju virusa koja mu je omogućila bolju prilagodbu drugoj vrsti komarca — azijskom tigrastom komarcu.
"Budući da taj komarac bolje podnosi hladnije uvjete od Aedes aegyptija, zatopljenje bi mu moglo omogućiti naseljavanje područja koja su prije bila prehladna", objasnio je koautor studije Yang Wu i dodao: "Kada se prikladne vrste komaraca udomaće na novim područjima, raste i mogućnost lokalnog prijenosa chikungunye".
Istraživači su utvrdili i da više temperature ubrzavaju razvoj virusa unutar komarca. Pri temperaturama između 18 i 28 stupnjeva Celzija virus postaje spreman za prijenos četiri do pet puta brže, čime se povećava rizik od epidemija.
Europa i Sjeverna Amerika među budućim žarištima
Znanstvenici upozoravaju da chikungunya postaje globalna zdravstvena prijetnja. Lokalni prijenos bolesti već je zabilježen u 114 zemalja, što više od tri četvrtine svjetske populacije izlaže potencijalnom riziku.
Stopa smrtnosti procjenjuje se na oko 1,3 slučaja na tisuću zaraženih, a bolest godišnje uzrokuje gubitak oko 284 tisuće godina zdravog života, pokazatelja koji se koristi za mjerenje posljedica bolesti i invaliditeta.
Kako bi procijenili buduće širenje bolesti, istraživači su analizirali desetke tisuća geolociranih podataka o prisutnosti virusa i dviju vrsta komaraca prijenosnika diljem svijeta.
Na temelju 16 klimatskih scenarija koje je razvio Intergovernmental Panel on Climate Change procijenili su kako bi se područja pogodna za širenje bolesti mogla mijenjati do 2100. godine.
Bez obzira na scenarij, kao buduća žarišta redovito su se izdvajali središnji dijelovi Europe, sjeveroistočna Sjeverna Amerika i istočna Azija. Virus trenutačno nije endemski u Europi ni Sjevernoj Americi, a dosadašnji slučajevi uglavnom su povezani s putnicima koji dolaze iz tropskih i suptropskih područja.
Zdravstveni sustavi moraju se pripremiti
Prema podacima Pan American Health Organization, tijekom 2025. godine globalno je prijavljeno više od 502 tisuće slučajeva chikungunye i 186 smrtnih ishoda u 41 državi i teritoriju.
Autori studije upozoravaju da će klimatske promjene dodatno povećati teret bolesti jer značajno mijenjaju obrasce širenja zaraznih bolesti.
"Građani ne trebaju paničariti, ali zdravstveni sustavi moraju se pripremiti na vrijeme", upozorio je Xu.
Među preporučenim mjerama navode se praćenje populacija komaraca, edukacija zdravstvenih djelatnika za brzo prepoznavanje bolesti, jačanje sustava kontrole komaraca te uspostava brzih kriznih odgovora prije izbijanja epidemija.
"Te su mjere posebno važne u umjerenim klimatskim područjima gdje ova bolest dosad nije predstavljala rutinski javnozdravstveni problem", dodao je Xu.
Autori istraživanja ističu da bi zemlje koje se nalaze u identificiranim zonama rizika — uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, SAD, Kinu i Japan - trebale prije 2040. godine prioritetno ulagati u nadzor komaraca i obuku zdravstvenog osoblja za dijagnosticiranje bolesti.
Otvori KEKS Pay
