Federalne vlasti obećale su američkom USAID-u, koji je financirao studiju izvedivosti, da će ubrzati procedure i uskoro započeti s izgradnjom plinovoda prema Republici Hrvatskoj, a istodobno rade sve protiv toga da se taj projekt realizira te zemlju ostavljaju u ovisnosti o ruskom plinskom zagrljaju, piše Večernji list BiH. Naime, na nedavnome sastanku s predstavnicima Američke agencije za međunarodni razvoj čak su i dana obećanja kada bi plin trebao poteći prema središnjoj Bosni odnosno Hercegovini. No, cijeli posao sada je doveden u pitanje. Naime, na sjednici Nadzornog odbora BH-Gasa, kompanije koja je na čelu ovoga projekta, održanoj u ponedjeljak, odbijen je plan javnih nabava koji je ključni kako bi se projekt mogao realizirati.

Samo HDZ podržao

Na taj način resorni ministar energetike, industrije i rudarstva Nermin Džindić preko svojih ljudi u Nadzornom odboru izravno “minira” izgradnju plinske interkonekcije s Hrvatskom te se nastoji posredno obračunati i pokušava smijeniti aktualnog direktora BH-Gasa Jasmina Salkića, koji nije po volji federalnog premijera Fadila Novalića. Ali njegovi rezultati i rejting unutar SDA, međutim, govore posve drugo. Ta je kompanija pod njegovim vodstvom u prošloj, iznimno teškoj godini zbog pandemije koronavirusa, udvostručila dobit i tako stvorila pretpostavke da se krene u strateški najvažniji projekt za BiH u posljednja dva desetljeća - plinske diversifikacije koja bi imala ogromne učinke za gospodarstvo, ali i strateško pozicioniranje BiH prema Zapadu. No, s time se ne slažu Džindić i Novalić. Upravo zbog njihovih poteza Bosna i Hercegovina ostaje prikovana za ruske interese te u ovisnosti o ruskome plinu. Kada se ima na umu koji igrači stoje u pozadini, s obzirom na to da su pripremne poslove oko plinske interkonekcije s Hrvatskom financirali SAD i Europska unija, a da se istodobno sve radi da se ona ne dogodi, onda je jasno kako se tko pozicionirao. Znakovito je bilo i kako je prigodom nedavnog glasovanja u Vladi Federacije BiH jedino HDZ BiH glasovao za izvješće o radu Nadzornog odbora BH-Gasa za 2020. godinu, dok su protiv bili ministri iz SDA i Saveza za bolju budućnost. Prije toga, na temelju spletki koje su smisliti iz resornoga ministarstva i Energoinvesta, BiH je potpuno prešla na opskrbu plinom posredstvom Turskog toka, čiju će pravu posljedicu građani osjetiti tijekom zime kada im stignu mnogo veći računi za plin i grijanje. Ponajprije u Sarajevu. Zajedno s time Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije Federacije BiH još uvijek nije dostavilo prijedlog Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koji je prošao u prvim čitanjima u oba doma federalnog Parlamenta. Ako se i dalje nastavi s opstrukcijama projekta, niti će se plinovod uskoro početi graditi, niti će opskrba plinom iz novoga plinovoda krenuti 2024. godine, kako se predviđa. Ovaj plinovod bi, osim za Bosnu, imao iznimno značajnu ulogu za Hercegovinu. Posebice stoga jer se planira izgradnja posebnog odvojka preko Posušja i Gruda do Širokog Brijega i konačno Mostara. Inače, prema projektu, BiH bi se na hrvatsku trasu trebala spojiti između Posušja i Vrgorca.

Dvije trase

Trasa magistralnog plinovodom prema Bosni trebala bi ići sjeverozapadno prema Tomislavgradu. U toj općini plinovod bi trebao nakon nekoliko naselja proći Duvanjskim poljem te nastaviti dalje preko planine Pakline prema Kupresu. Kroz tu općinu plinovod bi trebao ići južnim dijelom te prijeći na područje općine Bugojno preko planine Stožer, a potom nastaviti dalje preko Vrbanje u Skopljansku kotlinu južno do Bugojna. Sljedeća općina je Novi Travnik do koje plinovod stiže preko Risovca te jugoistočnim dijelom preko Rankovića ulazi u Nević Polje. Druga pak trasa plinovoda prema Mostaru iz Posušja ide južnim dijelom općine te povezuje Široki Brijeg. Predviđeno je da trasa nastavlja granicom s Grudama te se preko Gornjih Mamića i Turčinovića spušta u Mostarsko blato. Jugozapadnim rubom Mostarskoga blata trasa dolazi do granice općine Široki Brijeg i Grada Mostara. Magistralni plinovod, za što je osiguran novac, trebao bi završiti u Gornjoj Jasenici, naselju južno od Mostara, i otvoriti perspektivu za gospodarstvo, ali i kućanstva.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura