Nakon što je engleska sutkinja Joanna Korner u svojoj analizi kritizirala rad Tužiteljstva BiH na predmetima ratnih zločina, sutkinja Korner je između ostalog zaključila da je nužno izvršiti pregled i kontrolu optužnica koje rade tužitelji Tužiteljstva BiH te da se treba prestati s praksom podizanja optužnica u cilju “ispunjenja norme”, ili pritisaka medija ili skupina žrtava. Da je kojim slučajem sutkinja Korner još dala analizu vještaka koji se pojavljuju na Sudu analiza bi bila potpuna. Naime, već dulje vrijeme vlada nezadovoljstvo izborom vještaka u pojedinim predmetima vezanim za ratni zločin, prvenstveno zbog pristranosti i nelogičnog izbora vještaka. To se može zaključiti i u predmetu koji se vodi protiv Nikole Zovke, bivšeg zapovjednika PP u Čapljini, Petra Krndelja, pomoćnika zapovjednika, Kreše Raiča, zapovjednika voda Vojne policije, i Ivice Čuture, radnika u postaji u Čapljini.
Korigirano vještačenje
U unakrsnom ispitivanju na suđenju za zločine počinjene u općini Čapljina prošloga tjedna, obrane optuženih zatražile su pojašnjenje nalaza vještaka, za koji smatraju da je načinjen uglavnom od iskaza svjedoka umjesto iz materijalnih dokaza. Vještak Dragomir Keserović, general Oružanih snaga BiH, rekao je kako je dva puta dobivao zapovjedi za vještačenje u ovom predmetu te da je korigirana verzija predstavljena na prethodnom ročištu ujedno i finalna. Na pitanje Suzane Tomanović braniteljice drugooptuženog Petra Krndelja, vještak je odgovorio da ne zna da je Tužiteljstvo tražilo korigiranje nalaza vještačenja jer je razdvojilo predmet na dva djela te da je novo vještačenje bilo isključivo za četvoricu optuženih u ovom slučaju. Vještak je rekao da je za prvo, a i za drugo, konačno vještačenje koristio iste materijalne dokaze koje mu je dostavilo Tužiteljstvo, uz neke promjene. Braniteljica Tomanović je konstatirala da je vještak u izradi ovog nalaza koristio iskaze svjedoka, a što mu je Sud BiH ranije rekao da ne može raditi niti cijeniti valjanost iskaza svjedoka što je posao Sudskog vijeća. “Da nisam koristio iskaze svjedoka, ovog nalaza ne bi ni bilo”, rekao je vještak Keserović. U vezi s dokumentima iz Čeljeva, braniteljica je pitala kako je vještak utvrdio da je njezin branjenik Petar Krndelj imao naređivačku funkciju u akciji u Čeljevu te izravno bio uvezan s radnjama s Alaudinom Veledarom ako nema dokumente koji to potvrđuju. Vještak je rekao da je do informacija došao koristeći izjave svjedoka te da je faktološkom analizom iskaza uvezao radnje u Čeljevu. Vještak je potvrdio da je koristio isključivo iskaze svjedoka i u ocjenjivanju odgovornosti Petra Krndelja kao rukovoditelja akcije u Čeljevu, kako stoji u nalazu.
Bez valjanih dokumenata
Na pitanje branitelja trećeoptuženog Kreše Raiča, Vahida Čamdžića, vještak je procijenio kako je “akcija u Čeljevu” zapravo bila intervencija, a ne akcija, uzme li se u obzir da za akciju treba neki događaj na određenom području kako bi se mogla izdati zapovjed za akcijom na toj lokaciji. Čamdžić je rekao da je vještak u sklopu svoga nalaza uz svaku funkciju neke osobe morao staviti i dokument koji dokazuje tu funkciju, te pitao je li u sklopu vještačenja imao bilo kakav dokument koji je mogao potvrditi funkciju Kreše Raiča, na što je ovaj odgovorio da nije. Vještak je također rekao da nema nikakav dokaz koji upućuje na to da je optuženi Raič ikada dobio izvješće iz akcije u Čeljevu. Na zahtjev Branka Karadagića, branitelja četvrtooptuženog Ivice Čuture vještak je naglasio da nije imao pisanu zapovjed da je Petar Krndelj uputio Ivicu Čuturu u akciju u Veledarovoj Mahali niti je imao ikakvo izvješće iz te akcije na uvid. Branitelj je također istaknuo da je vještak proširio odgovornost optuženog Čuture i na Stolac i Čapljinu, što nije dobio u naredbi Tužiteljstva da uradi, niti su na to ukazivali materijalni dokazi.
