Na arheološkom lokalitetu Štitić u Suhači kod Livna završena je treća kampanja sustavnih istraživanja, tijekom kojih su arheolozi nastavili otkrivati tragove pogrebnih običaja stanovnika antičkog livanjskog područja. Dosad su istražena 23 groba nekropole datirane u 4. stoljeće, a među nalazima izdvajaju se rijetke cjelovite keramičke posude, ulomci staklenih posuda, nakit, metalni dijelovi nošnje te novac rimskog cara Konstantina I.
Istraživanja provodi Franjevački muzej i galerija Gorica – Livno, a voditeljica istraživanja, arheologinja Marija Marić Baković, za Fenu je istaknula kako je riječ o najstarijoj dosad sustavno istraživanoj nekropoli na livanjskom području s grobovima očuvanim na izvornom položaju (*in situ*).
Marić Baković pojasnila je kako su cjelovite keramičke posude posebno važne jer arheolozi najčešće pronalaze samo njihove ulomke, na temelju kojih pokušavaju rekonstruirati izvorni izgled predmeta i usporediti ih s nalazima na drugim lokalitetima.
- Vrlo je rijetko pronaći čitavu posudu - kazala je Marić Baković, pojasnivši kako su pojedini dijelovi nekropole ostali očuvani jer nisu bili oštećeni obradom zemljišta.
Na Štitiću su pronađene posude čiji se oblik mogao jasno prepoznati već tijekom iskopavanja, što istraživačima pruža vrijedne podatke o predmetima korištenima u kasnoantičkom razdoblju.
Dodala je kako su pronađeni i ulomci staklenih posuda, među kojima je bilo primjeraka čiji se oblik mogao prepoznati prilikom pronalaska.
Osim što pomažu pri datiranju nekropole, pronađeni predmeti pružaju uvid u pogrebne običaje i vjerovanja tadašnjeg stanovništva. Metalni predmeti uglavnom predstavljaju dijelove nošnje u kojoj su pokojnici bili pokopani, dok su keramičke posude i novac polagani u grobove kao prilozi.
Posebno je zanimljivo zapažanje o prilaganju po tri posude u grobove, čije značenje još nije razjašnjeno.
- Zanimljivo je i da su prilagali po tri posude. To je sada nešto što preliminarno uočavamo, ali pravo tumačenje još čeka - istaknula je Marić Baković.
Arheološki nalazi sa Štitića upućuju na dug kontinuitet korištenja prostora za pokapanje stanovnika antičkog naselja na području današnje Suhače i Velikih Kablića.
Tijekom prva tri stoljeća ondje su pokapani spaljeni ostaci pokojnika, o čemu svjedoče pronađeni reljefno ukrašeni dijelovi kamenih osuarija, odnosno posuda u koje su autohtoni Delmati pod rimskim utjecajem polagali ostatke nakon spaljivanja.
Marić Baković pojasnila je kako arheolozi dosad nisu pronašli paljevinski grob očuvan na izvornom položaju, ali nalazi upućuju na postojanje ranije nekropole. Prema njezinim riječima, pretpostavlja se da je prijelaz s običaja spaljivanja pokojnika na kosturno pokapanje započeo tijekom druge polovice 3. stoljeća, dok su kosturni ukopi iz 4. stoljeća potvrđeni dosadašnjim istraživanjima.
Arheolozi imaju pretpostavke i o mogućem položaju antičkog naselja čiji su se stanovnici pokapali na nekropoli, no taj dio područja još nije istražen.
Nastavak istraživanja na Štitiću planiran je za sljedeću godinu, a cilj je istražiti što veći dio nekropole, po mogućnosti i cijelu.
Marić Baković navodi kako se arheolozi žele usmjeriti na dijelove groblja koji nisu oštećeni, ali radove otežava činjenica da se lokalitet nalazi u naseljenom području, što ograničava mogućnosti iskopavanja.
U istraživanjima su sudjelovali arheolozi Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, voditeljica Marija Marić Baković i arheolog Filip Ćubela. Iskopavanja su financirali Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanske županije te Federalno ministarstvo kulture i sporta, uz pomoć i podršku lokalnog stanovništva.
Otvori KEKS Pay
