Dovršetkom izbornoga procesa u Bosni i Hercegovini, kao i provedbom izbora u Mostaru krajem mjeseca, otvorit će se prostor za novi krug političkih razgovora predstavnika triju naroda o rješavanju ključnih preduvjeta koji stoje pred BiH na njezinu europskom i euroatlantskom putu, piše Večernji list BiH. 

Pred državom je, a posebice kada je riječ o putu k dobivanju statusa kandidata za EU, mnogo izazova koje tek treba riješiti, počevši od političkih pa do onih ekonomskih, no, uz malo više političke volje prva polovina iduće godine može biti vrijeme u kojemu bi BiH završila ili pak napravila značajniji napredak kako bi sredinom iduće godine dobila status kandidata.

Motivacija za BiH

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić navodi u razgovoru za Večernji list kako iduća godina može biti godina šanse da BiH sustigne sve ostale države koje napreduju na europskom i euroatlantskom putu.

“Činjenica da je Sjeverna Makedonija postala punopravna članica NATO-a ove izazovne 2020. godine, potvrđuje da je teško, ali i moguće”, kaže Brkić. Izazovi koji su 2021. godine pred BiH na europskom i euroatlantskom putu trebaju biti, ističe, dodatna motivacija da ispunimo ono što pred nas te dvije organizacije stavljaju.

U tom je kontekstu ukazao na 14 prioriteta iz mišljenja Europske komisije o BiH kako bi počeli pregovore.

No, kaže kako mnogi pogrešno tumače ovo pitanje te misle kako je ispunjavanje 14 prioriteta jednako kandidacijski status.

“Ne, 14 prioriteta koje je dala Europska komisija su za početak pregovora o članstvu. A kandidacijskom statusu se nadamo najkasnije polovinom 2021. godine, a da bismo imali taj status, ukupna politička, gospodarska, kao i slika pravosuđa, trebaju biti u boljoj poziciji nego što su danas.

No, jedno od političkih pitanja bit će ujedno i najveći izazov za riješiti u prvoj polovini iduće godine. Naime, riječ je o realizaciji onoga što je već dogovoreno početkom ljeta ove godine, a radi se o sporazumu o izmjenama Izbornoga zakona BiH kojim bi se provela presuda Ustavnog suda koja traži poštivanje legitimnog izbora predstavnika konstitutivnih naroda, a koji su čelnici Hrvata i Bošnjaka potpisali u prisutnosti europskih i američkih dužnosnika.

Na upit o tomu koliko je realno da do sredine iduće godine dobijemo status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, Brkić navodi kako je sve do BiH te ističe da se, ako se izmijeni Izborni zakon sukladno sporazumu iz Mostara te ako se popravi postotak ispunjenja 14 prioriteta, s pravom može očekivati optimizam.

Inače, kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH će se, ističe se u navedenom sporazumu, osigurati legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama u Predsjedništvu BiH i domovima naroda. Sva su očekivanja da se ovaj dokument konačno realizira kroz izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u mjesecima koji dolaze, a koje treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Ustroj Povjerenstva

Kad je riječ o NATO putu, Brkić navodi da još uvijek nije formirano povjerenstvo za NATO integracijski proces Vijeća ministara te je kazao da on i svi hrvatski dužnosnici traže da se ovo pitanje što skorije stavi na dnevni red Vijeća ministara kako bi se institucionalizirala suradnja BiH i Sjevernoatlantskog saveza. Kad je riječ o stranci i narodu iz kojeg dolazi, Brkić kaže da nema dvojbe - zalažu se za punopravno članstvo. •

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura