Iako je Bosna i Hercegovina, ekonomski gledano, zemlja koja je u značajnom postotku ovisna o uvozu različitih proizvoda iz niza sektora i djelatnosti, podaci za prvih šest mjeseci ove godine upućuju na zaključak kako je izvoz ipak počeo davati znakove života te, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, raste većom stopom od uvoza. Prema podacima koje je Večernji list dobio iz Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih pola godine iz BiH je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 8 milijardi i 654,5 milijuna maraka, što je porast od 5,42 posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.
Djelatnosti
Istodobno, uvoz je zabilježen u vrijednosti od 14 milijardi i 951,58 milijuna maraka, što je pak rast od 4,50 posto. Analizom 25 djelatnosti koje obuhvaćaju skupine svih proizvoda koji su predmet vanjske trgovine, sasvim je očekivano da se među njima u značajnoj vrijednosti na uvoznoj ljestvici vanjskotrgovinske vage nalaze oni proizvodi koje nije moguće proizvoditi u BiH, od nafte i naftnih prerađevina pa do automobila. Međutim, uzimajući u obzir iznimne potencijale BiH za druge djelatnosti, a osobito one koje se odnose na agroindustrijski sektor, nema mnogo logike u podacima koji otkrivaju značajan deficit kada je riječ o poljoprivredi, ali i tekstilnoj industriji.
Tako je u prvih pola godine u BiH uvezeno proizvoda životinjskog podrijetla (meso, riba i mlijeko) u iznosu nešto većem od 559 milijuna maraka, dok je izvoz takvih proizvoda bio 177,365.078 maraka. Nadalje, unatoč obilatim potencijalima za voćarsku i povrtlarsku djelatnost, u Bosnu i Hercegovinu je u šest mjeseci uvezeno voća i povrća u vrijednosti od 372,884.222 marke, dok je izvoz iznosio tek 74,093.365 maraka. Ništa bolje nije stanje ni kada govorimo o žitaricama, zrnevlju, bilju, njihovim proizvodima i drugim proizvodima mlinarske industrije s obzirom na to da je u BiH u ovoj djelatnosti uvoz premašio pola milijarde maraka (532,915.476 KM), dok je izvoz bio 118,014.126 maraka. Masnoće, kakao, njihovi proizvodi i drugi proizvodi za prehranu također bilježe deficit (uvoz 685,060.601, a izvoz 179,668.529 maraka), međutim, raduje što je kod ovoga sektora zabilježen značajan rast izvoza u odnosu na proteklih pola godine, i to za čak 50,27 posto.
U kontekstu šećera i proizvoda od šećera imamo izniman deficit (uvezli smo 80,978.263 marke, a izvezli tek 6,312.504 marke), dok u djelatnosti pića, alkohola i octa bilježimo nešto bolje pokazatelje, iako i dalje daleko od idealnoga (uvoz 291,067.138, a izvoz 63,112.149 maraka).
Kada pak promatramo stanje po sektorima, vidljivo je kako je ukupan uvoz iz segmenta agroindustrijskog sektora iznosio 2 milijarde i 642 milijuna maraka, a izvoz 625,5 milijuna maraka. Ovakvo stanje zasigurno nije zadovoljavajuće te je odraz i posljedica višegodišnjeg zanemarivanja tematike proizvodnje hrane, a to je nešto što će se morati mijenjati ako se BiH uhvati u koštac s rastućim brojem i intenzitetom izazova na svjetskoj poljoprivrednoj karti, koji su često podložni brojnim čimbenicima na koje realno i nije moguće utjecati.
Pitanje politike
No, moguće je više novca i energije ulagati u domaću proizvodnju, a osobito pokušati skinuti višegodišnje blokade u ispunjavanju preduvjeta kako bi BiH mogla koristiti izdašna sredstva Europske unije iz programa IPARD. To je u konačnici i stvar politike. Iz Izaslanstva EU-a u BiH za Večernji list je nešto ranije istaknuto kako je i Europska komisija u više navrata isticala da je, kako bi zemlja mogla koristiti sredstva iz IPARD-a, potrebno da nadležni uspostave potrebne institucionalne strukture. To je složen i trajan proces koji podrazumijeva uspostavu središnjih (tj. na državnoj razini) operativnih struktura u skladu s pravilima i procedurama EU-a, kao što su tijelo za upravljanje IPARD-om, agencija za IPARD/ agencija za isplate, upravljačka struktura sastavljena od ureda za podršku NAO i računovodstvenog tijela, nadzorni odbor za IPARD itd.
Otvori KEKS Pay
