Jedan od najvećih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini, izgradnja magistralnog plinovoda Šepak – Banja Luka – Novi Grad, vrijednog oko 1,29 milijardi KM, dobiva sve konkretnije obrise.
Objavljena je detaljna dokumentacija za dionicu od Doboja do Banje Luke, dugu 94,4 kilometra, koja otkriva kuda će prolaziti budući plinovod, gdje će biti izgrađene glavne plinske stanice te na kojim će lokacijama biti izvedeni najzahtjevniji građevinski radovi, piše BiznisInfo.ba.
Dokumentaciju je izradila tvrtka Radis iz Istočnog Novog Sarajeva, a nositelj projekta je Sarajevo-gas iz Istočnog Sarajeva. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske pokrenulo je postupak prethodne procjene utjecaja na okoliš.
Plinovod prolazi kroz šest lokalnih zajednica
Prema dokumentaciji, trasa budućeg plinovoda prolazit će kroz područja Doboja, Stanara, Dervente, Prnjavora, Laktaša i Banje Luke. Najvećim dijelom bit će položena uz autocestu „9. januar”, na udaljenosti od približno 20 metara od cestovnog pojasa. Na pojedinim lokacijama predviđena su odstupanja zbog konfiguracije terena, postojećih objekata i drugih prostornih ograničenja.
Riječ je o magistralnom plinovodu promjera DN 500 i DN 400, koji će predstavljati važan dio budućeg sustava za transport prirodnog plina kroz sjeverni dio Republike Srpske. Uz osnovnu trasu planirana je i izgradnja priključnih plinovoda te objekata za mjerenje, regulaciju i distribuciju plina prema lokalnim potrošačima.
Posebno je značajno što će plinovod prolaziti u blizini industrijskih i poslovnih zona, čime bi se u budućnosti mogla stvoriti mogućnost priključenja većeg broja proizvodnih tvrtki na plinsku mrežu.
Plinovod će prolaziti ispod Bosne i Vrbasa
Među tehnički najzahtjevnijim dijelovima projekta izdvajaju se prijelazi preko velikih vodotoka. Kod Doboja je predviđen prolazak plinovoda ispod korita rijeke Bosne, dok će na području Laktaša plinovod prolaziti ispod korita Vrbasa.
Trasa će se križati i s brojnim magistralnim, regionalnim i lokalnim cestama, autocestama, dalekovodima i manjim vodotocima. Na mjestima križanja s prometnicama predviđeno je podbušivanje i postavljanje zaštitnih cijevi, kako bi se omogućilo izvođenje radova uz što manje ometanja prometa.
Za izvođenje radova duž najvećeg dijela trase predviđen je radni pojas širine 18 metara, odnosno po devet metara sa svake strane osi plinovoda.
Veliki plinski centar u Banjoj Luci
Dokumentacija otkriva i lokacije budućih plinskih objekata. Jedan od najvažnijih kompleksa planiran je u Ramićima na području Banje Luke, gdje je za glavnu mjerno-regulacijsku stanicu i prateće sadržaje predviđena površina od približno 31.811 četvornih metara, odnosno 3,18 hektara.
Projektirani maksimalni protok glavne mjerno-regulacijske stanice Banja Luka iznosi 100.000 prostornih metara plina na sat. Mjerno-regulacijske stanice i prateći objekti predviđeni su i u Laktašima i Prnjavoru, gdje bi plin trebao biti dostupan lokalnim distribucijskim sustavima.
Na području Laktaša za plinske objekte predviđeno je oko 4.697 četvornih metara, a u Prnjavoru približno 1.430 kvadrata. Izgradnja magistralnog plinovoda sama po sebi neće značiti da će sva kućanstva i gospodarski subjekti odmah dobiti pristup plinu. Za to će biti potrebno razvijati i lokalne distribucijske mreže.
Dio projekta vrijednog 1,29 milijardi KM
Dionica Doboj – Banja Luka dio je znatno većeg projekta izgradnje magistralnog plinovoda Šepak – Banja Luka – Novi Grad. Ukupna duljina planirane primarne i priključne magistralne plinske mreže iznosi približno 500 kilometara, a projektom je predviđena plinofikacija 18 gradova i općina.
Ranije je objavljeno da vrijednost investicije iznosi oko milijardu KM, dok bi s troškovima eksproprijacije mogla dosegnuti približno 1,29 milijardi KM. Za izvođenje radova na velikom projektu angažirane su tvrtke Konvar iz Beograda i Gasteh iz Inđije.
Planirana je realizacija u tri faze. Prva obuhvaća izgradnju glavnog magistralnog pravca od Šepka do Banje Luke, druga izgradnju priključnih plinovoda prema lokalnim zajednicama, a treća nastavak magistralnog plinovoda od Banje Luke prema Novom Gradu.
Cilj projekta je omogućiti širu upotrebu prirodnog plina u kućanstvima i industriji, ali i stvoriti dodatne infrastrukturne preduvjete za privlačenje novih investicija.
Nastavljaju se pripreme za realizaciju
Predstavnici institucija Republike Srpske i tvrtki uključenih u projekt nedavno su održali sastanak na kojem su razmatrani dosadašnji napredak i idući koraci u realizaciji. Ranije su usvojena i zakonska rješenja kojima se nastoji ubrzati eksproprijacija zemljišta potrebnog za izgradnju plinovoda.
Najnovija dokumentacija pokazuje da je za dionicu Doboj – Banja Luka u listopadu pokrenut postupak prethodne procjene utjecaja na okoliš. Objavljivanje detaljne trase predstavlja važan korak u pripremi projekta, ali ne znači da su sve dozvole već izdane niti da je poznat konačan datum početka građevinskih radova na ovoj dionici.
Otvori KEKS Pay
