Vlada Federacije BiH na današnjoj je sjednici utvrdila Prijedlog zakona o financijskom upravljanju i kontroli (FUK) u javnom sektoru u Federaciji BiH koji propisuje zajednička okvirna načela i standarde za uspostavu, razvoj i primjenu ovog sustava. Ovim propisom utvrđene su i nadležnosti Središnje harmonizacijske jedinice Federalnog ministarstva financija i drugih organizacija u javnom sektoru (korisnici javnih sredstava).
Odredbe Zakona primjenjuju se na korisnike javnih sredstava prve i druge razine proračuna FBiH, županije, gradove, općine i izvanproračunskih fondova i na pravne osobe u kojima FBiH ili županija imaju većinski vlasnički udjel. Primjenjuju se i na organizacije i tijela u javnom sektoru koja se financiraju iz fondova i programa Europske unije.
FUK se zasniva na upravljanju rizicima i uvodi se radi unaprjeđenja financijskog upravljanja i odlučivanja u realizaciji ciljeva organizacije, kao što su usuglašenost poslovanja s propisima, planovima, ugovorima, politikama procedurama. Njime se, također, osigurava zaštita imovine, obveza i drugih resursa od gubitaka koji mogu nastati lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te zaštita od nepravilnosti, zloupotrebe i prijevara.
FUK obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebno one koje se odnose na prihode i primitke, rashode i izdatke sredstava, procedure nabave, ugovaranja, te povrat pogrešno uplaćenih iznosa, imovinu i obveze.
Korisnici javnih sredstava dužni su izraditi godišnje izvješće o funkcioniranju sustava FUK-a i dostavljati ga, ovisno od razine vlasti, Federalnom ili kantonalnom ministarstvu financija. Sadržinu, način i rokove dostavljanja izvješća propisuje federalni ministar financija.
Županijsko ministarstvo financija konsolidira izvješća za županiju i dostavlja konsolidirano izvješće o funkcioniranju sustava FUK za županiju. SHJ FMF na tom temelju priprema godišnje konsolidirano izvješće o funkcioniranju sustava i dostavlja ga federalnom ministru financija, koja ga upućuje Vladi Federacije BiH radi razmatranja i usvajanja.
Rukovoditelj korisnika javnih sredstava je odgovoran za upravljanje rizicima od nepravilnosti i prijevara i provedbu radnji za njihovo sprječavanje i otklanjanje u svojoj organizaciji. Svi zaposleni u organizacijama dužni su prijaviti svaku značajnu nepravilnost i eventualnu sumnju na prijevaru rukovodtelju korisnika javnih sredstava, odnosno nadležnom tijelu za postupanje po nepravilnostima i prijevarama sukladno propisima koji reguliraju ovu oblast.
Dostavljanje prijave o nepravilnosti i eventualnoj sumnji na prijevaru ni na koji način ne može utjecati na radno-pravni status zaposlenih i na njihova stečena prava iz radnog odnosa. Zakon garantira zaštitu integriteta zaposlenom koji takve informacije dostavi.
Inače, donošenje Zakona o financijskom upravljanju i kontroli u javnom sektoru u Federaciji BiH jedna je od obveza proizašlih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, priopćeno je iz Vlade FBiH.
Vlada FBiH razmatrala Prednacrt zakona o šumama
Oblast šumarstva na razini Federacije BiH od 6.12.2011. godine nije zakonski uređena, zbog ćega u njoj postoje brojni nagomilani problemi.
Šume i šumska zemljišta su dobro od općeg interesa i temeljni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestiraju kroz ekološke, ekonomske i socijalne funkcije, te uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije BiH, županija i jedinica lokalne samouprave.
To se navodi u Prednacrtu zakona o šumama, razmatranom danas na sjednici Vlade Federacije BiH u Sarajevu.
Prednacrt će se ponovo naći pred članovima Vlade, nakon što budu razmotrene određene primjedbe i prijedlozi, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Usvojen Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima
Federalna vlada danas je utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o dopuni Zakona o doprinosima.
Predloženom izmjenom Zakona ovlaštena su zakonodavno-pravna povjerenstva Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH da utvrde i parlamentarnim domovima na potvrđivanje dostave pročišćeni tekst Zakona o doprinosima.
Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila
Vlada FBiH danas je utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje po hitnoj proceduri uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.
Od 2005. godine, kada je Zakon stupio na snagu u FBiH, nisu doneseni novi usuglašeni uvjeti i tarife za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, jer nije bilo formirano Udruženje osiguravatelja u BiH u čijoj je to bilo ingerenciji. Ovu pravnu situaciju je usložilo i donošenje novog Zakona u RS u 2015. godini, kojim je donošenje zajedničkih uvjeta i premijskog sustava autoodgovornosti dato u nadležnost Agencije za osiguranje RS.
Odredbama izmjena i dopuna Zakona predloženo je da Agencija za nadzor donosi zajedničke uvjete i premijski sustav za obvezna osiguranja od odgovornosti, čime se harmonizira regulativa na razini BiH, s obzirom da je navedena odredba na istovjetan način regulirana Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu u RS-u.
Osnovni problem koji je već duže prisutan je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sustava AO kroz nelojalnu konkurenciju, te posredno i neposredno davanje nedozvoljenih popusta. To utječe na porast troškova provođenja osiguranja, dovodi do slabljenja financijskog položaja društava za osiguranje i, u krajnjem slučaju, do nemogućnosti naknade štete osiguraniku.
Jedna od novina u Prijedlogu zakona je smanjenje s 90 na 60 dana roka u kojem je društvo za osiguranje oavezno isplatiti odštetni zahtjev, odnosno objasniti zašto nije u mogućnosti to učiniti.
Kada je u pitanju AO, predloženo je da društva za osiguranje u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona koriste zajedničku tarifu premija i cjenovnik koje donosi Agencija za nadzor. Nakon toga, u razdoblju djelimične liberalizacije, društva za osiguranje koriste vlastitu tarifu premija i cjenovnik za koje su dobila prethodnu suglasnost Agencije. Istekom osam godina od dana stupanja Zakona na snagu, nastupa period potpune liberalizacije, kada prestaje obveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu suglasnost Agencije.
Međutim, u cilju amortizacije eventualnih negativnih efekata uvođenja sustava slobodnog određivanja cijena AO, predviđeno je da i u razdoblju djelimične i potpune liberalizacije društvo za osiguranje, uz tarifu premija, dostavlja Agenciji tehničke osnove koje upotrebljava pri utvrđivanju tarifa premija, kao i pozitivno mišljenje ovlaštenog aktuara (stručnjaka koji se bavi problemima financijske neizvjesnosti i rizika) o adekvatnosti premija za trajno ispunjavanje svih obveza društva za osiguranje iz ugovora o osiguranju. U slučaju utvrđene nedovoljnosti premije za trajno izvršavanje obveza društava, Agencija za nadzor, pored redovitih mjera nadzora, kao što su zahtjevi za dokapitalizacijom, ima nadležnost i da zahtijeva izmjene, odnosno dopune uvjeta osiguranja i tarifa premija.
Prijedlog zakona o nedopuštenom oglašavanju
Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o nedopuštenom oglašavanju. Zakon se odnosi na sve trgovce, osim ako posebnim zakonom nije drugačije propisano, a cilj mu je njihova zaštita od nedopuštenog oglašavanja.
Pod nedopuštenim se smatra zavaravajuće i upoređujuće oglašavanje. Zavaravajuće oglašavanje je ono koje, na bilo koji način, uključujući i njegovo predstavljanje, dovodi ili može dovesti u zabludu osobe kojima je upućeno ili do kojih dopire, pa zbog toga može utjecati na njihovo ekonomsko ponašanje. To je i oglašavanje koje povređuje ili može povrijediti konkurente na tržištu.
U postupku ocjenjivanja je li oglašavanje zavaravajuće uzimaju se u obzir sve njegove karakteristike. Uz ostalo, to su svi pokazatelji koje ono sadrži u svezi karakteristika roba ili usluga. U obzir se uzima i cijena ili način njezina formiranja, kao i uvjeti pod kojima se prodaje roba ili pružaju usluge. Uzimaju se u obzir i narav, svojstva i prava oglašivača, kao što su njegov identitet i imovina, kvalifikacije i vlasnička prava nad industrijskom, trgovačkom ili intelektualnom svojinom i njegova priznanja i nagrade.
Upoređujuće oglašavanje je ono koje izravno ili neizravno upućuje na konkurenta na tržištu, odnosno na konkurentsku robu ili usluge. Ovakvo oglašavanje je, uz ostalo, nedopušteno ako upoređuje robu ili usluge kojima se ne zadovoljavaju iste potrebe ili ne služe istoj namjeni, zatim ako neobjektivno upoređuje jednu ili više bitnih, reprezentativnih ili povjerljivih karakteristika robe ili usluga, što može uključivati i cijenu. Upoređujuće oglašavanje može dovesti do poistovjećivanja ili omalovažavanja između trgovaca, odnosno između oglašivača i njegova konkurenta na tržištu ili između roba ili usluga, trgovačkog naziva, znaka (žiga) ili drugih znakova razlikovanja roba i usluga oglašivača i njegova konkurenta na tržištu.
Trgovci i njihove udruge trgovaca, oglašivači, kao i druge zainteresirane osobe koje imaju pravni interes za individualnu ili kolektivnu zaštitu od nedopuštenog oglašavanja, mogu tužbom od suda zahtijevati da naloži prekid takvog oglašavanja. Ako oglašavanje još nije objavljeno, ali njegovo objavljivanje predstoji, ovlašteni su tužbom od suda zahtijevati zabranu objavljivanja. Postupak pokrenut na temelju tužbe je žuran, a za suđenje je stvarno i mjesno nadležan općinski sud prema mjestu sjedišta, odnosno prebivališta tuženog.
U obrazloženju Prijedloga zakona navedeno je da je Vlada FBiH, kroz Reformsku agendu za razdoblje 2015. - 2018. godina, kao strategijski prioritet identificirala intenziviranje gospodarskog razvoja i jačanje unutarnje društvene stabilnosti Federacije BiH, kao i iniciranje i provedbu reformi usuglašenih s potrebama Bosne i Hercegovine na putu ka pridruživanju Europskoj uniji. Sukladno postavljenim ciljevima u oblasti uređenja unutarnjeg tržišta, zaštite fer konkurencije i zaštite potrošača, nužno je usvojiti i europske standarde u ovoj oblasti.
Oglašavanje u Federaciji BiH je uređeno kroz cijeli niz zakona i drugih propisa. Odredbe o oglašavanju sadržane su u Zakonu o zaštiti potrošača BiH, Zakonu o hrani, Zakonu o ograničavanju upotrebe duhanskih proizvoda, Zakonu o medijima, Zakonu o općoj sigurnosti proizvoda, Zakonu o trgovini, Zakonu o lijekovima, itd. Iako Prijedlog zakona o nedopuštenom oglašavanju sadrži mnoge institute koji su već obuhvaćeni tim propisima, bitno je što bi on trebao predstavljati opći propis kojim je uređena kontrola nedopuštenog oglašavanja. u pogledu odnosa između trgovaca, jer je to područje u Zakonu o zaštiti potrošača BiH ostalo neuređeno.
Ovaj zakon neće biti primjenjivan na oglašavanje određenih skupina proizvoda i usluga, niti utječe na primjenu posebnih propisa kojima se zabranjuje ili ograničava oglašavanje određenih roba ili usluga (npr. lijekova, oružja, određenih djelatnosti poput odvjetničke i slično). Drugim riječima, postojanje ovog zakona ne sprječava da posebnim zakonima bude zabranjeno ili ograničeno oglašavanje određenih proizvoda ili usluga.
Izmjene i dopune Zakona o mjeriteljstvu
Vlada FBiH utvrdila je danas Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mjeriteljstvu u FBiH. Prema obrazloženju, više je razloga za interveniranjem u postojeći tekst Zakona, a jedan od njih je prevazilaženje uočenog problema dosljedne provodivosti Zakona i podzakonskih akata s aspekta pravilnog razumijevanja njihovih odredbi i međuovisnosti s drugim aktima iz oblasti mjeriteljstva.
Nadalje, riječ je o približavanju zakonodavstvu Europske unije, odnosno usuglašavanju s tehničkim propisima i europskim postupcima normizacije, mjeriteljstva, akreditacije i ocjenjivanja usklađenosti. Izmjenama i dopunama vrši se usklađivanje i sa Zakonom o prekršajima.
Donošenjem ovog zakona preciznije su definirani odnosi i nadležnosti u njegovom provođenju, te on poboljšava efikasnost u radu Zavoda za mjeriteljstvo.
Vlada FBiH danas je, također, donijela Uredbu o prestanku važenja Uredbe o vrsti i oblicima žigova koji su u upotrebi kod verificiranja mjerila. Riječ je o Uredbi koja je donesena 2003. godine kao prijelazno rješenje do donošenja zakona i podzakonskih akata kojima će biti regulirana ova oblast.
