Plaće u zemljama regije posljednjih godina uglavnom rastu, no sama brojka na platnoj listi ne govori uvijek koliko zaposleni doista mogu kupiti za zarađeni novac. Rast cijena i troškova života dijelom poništava povećanja prihoda, dok su razlike među državama, ali i među pojedinim djelatnostima, i dalje vrlo izražene.
Tko najviše zarađuje?
Najviše prosječne plaće u regiji i dalje se isplaćuju u Sloveniji, a slijedi Hrvatska, dok su prosječni prihodi u Bosni i Hercegovini osjetno niži, ali rast postoji. Jasno, to je i dalje nedovoljno za neki normalan život, ali ljudi se snalaze s dodatnim poslovima i tako pokrivaju rupe i uspijevaju nešto ostaviti sa strane. Jer podaci pokazuju da ni rast prosječne plaće ne znači nužno i jednak rast životnog standarda, osobito u razdobljima izraženije inflacije. U Bosni i Hercegovini prosječna isplaćena neto plaća u srpnju ove godine iznosila je 1732 KM, odnosno oko 885,56 eura.
U odnosu na prethodni mjesec nominalno je porasla za 1,5 posto, dok je realni rast iznosio 1,9 posto, piše Capital. Na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj 2025. godine, prosječna neto plaća nominalno je bila viša za 8,1 posto, a realno za 4,4 posto. Iza prosjeka, međutim, kriju se velike razlike među djelatnostima. Najviše mjesečne prihode u BiH imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija, gdje prosječna neto plaća iznosi 2294 KM. Slijede zdravstvena i socijalna skrb s prosjekom od 2265 KM te financijske djelatnosti i osiguranje s 2263 KM, piše Večernji list BiH.
Na drugoj strani ljestvice nalaze se zaposleni u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, s prosječnom neto plaćom od 1180 KM. U građevinarstvu prosjek iznosi 1334 KM, u trgovini na malo 1381 KM, a u prerađivačkoj industriji 1414 KM. Kada se podaci usporede s ostatkom regije, na vrhu je Slovenija. Prema podacima tamošnjeg Statističkog ureda, piše Capital, prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1695,34 eura, dok je bruto plaća bila 2708,63 eura. U odnosu na lipanj prosječna neto plaća bila je niža, dok je na godišnjoj razini nastavljen rast. U usporedbi sa srpnjem prošle godine prosječna neto plaća nominalno je porasla za 7,5 posto, a realno za 4,5 posto. I u Sloveniji postoje znatne razlike među djelatnostima. Najviša prosječna bruto plaća zabilježena je u financijskim djelatnostima i osiguranju te je iznosila 3749,27 eura, dok je najniža bila u djelatnostima smještaja i prehrane, gdje je iznosila 1993,33 eura.
U Crnoj Gori prosječna neto plaća u srpnju iznosila je 1037 eura, prema podacima Uprave za statistiku Monstat. U odnosu na prethodni mjesec povećana je za samo jedan euro. Istodobno su potrošačke cijene porasle za 0,8 posto, zbog čega je kupovna moć prosječne plaće realno smanjena za 0,7 posto. U odnosu na srpanj prošle godine prosječna neto plaća povećana je za 2,3 posto, točnije za 23 eura. Najviše prosječne neto plaće u Crnoj Gori imaju zaposleni u financijskim djelatnostima i osiguranju, gdje prosjek iznosi 1683 eura. Slijedi opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s 1484 eura te informacije i komunikacije s 1313 eura. Najniža prosječna plaća zabilježena je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i iznosila je 873 eura. Razlika između najbolje i najslabije plaćenog sektora tako je dosegnula 810 eura. Za Srbiju podaci za srpanj još nisu objavljeni, pa posljednju dostupnu sliku daju podaci za lipanj. Prosječna bruto plaća tada je iznosila 166.123 dinara, odnosno oko 1417 eura, dok je prosječna neto plaća iznosila 120.401 dinar ili približno 1028 eura. U odnosu na lipanj prošle godine prosječna neto plaća nominalno je bila viša za 12,4 posto, a realno za 9,4 posto.
Trend rasta
Hrvatska se prema visini prosječnih prihoda nalazi odmah iza Slovenije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna neto plaća u srpnju iznosila je 1540 eura. U odnosu na lipanj nominalno je bila niža za jedan posto, a realno za 0,8 posto. U usporedbi sa srpnjem prošle godine prosječna neto plaća nominalno je porasla za 7,2 posto, dok je realni rast iznosio 3,2 posto. Najviša prosječna neto plaća u Hrvatskoj u srpnju isplaćena je u djelatnosti zračnog prijevoza i iznosila je 2398 eura. Najniža je zabilježena u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 1005 eura.
Podaci iz zemalja okruženja tako pokazuju zajednički trend rasta nominalnih plaća, ali i velike razlike u njihovoj stvarnoj vrijednosti. Dok zaposleni u pojedinim sektorima već imaju prihode koji znatno premašuju državni prosjek, velik broj zaposlenih ostaje daleko ispod njega. Upravo zato za stvarnu sliku životnog standarda nije dovoljno promatrati samo koliko plaće rastu, nego i koliko od tog rasta ostane nakon što se podmire sve skuplji životni troškovi.
Otvori KEKS Pay
