Protekle četiri godine za hercegovačke pčelare bile su iznimno teške. No, ova je, kažu, najteža
Tri mjeseca bez padalina, katastrofalne suše i visoke temperature pogodile su i planinska područja, što je utjecalo i na takozvano seleće pčelarstvo. Pčelari su, upozoravaju, primorani prihranjivati pčele više puta, kako bi uopće opstale na životu. To je iziskivalo ogromne troškove, piše Federalna.ba.
Višemjesečna suša i ekstremno visoke temperature dovele su do toga da su u vrlo kratkom vremenu potpuno osušene sve medonosne biljke, pa su samim tim pčele ostale bez cvjetova kao jedinog izvora peludne hrane - upozoravaju hercegovački pčelari.
- To je sve spaljena zemlja, gdje god mi dođemo. Tu niti što cvjeta, niti šta medi. Pitanje je uopće opstanka pčela bez naše velike intervencije i ulaganja i dodatnih troškova, što nama usložnjava cijelu priču – ističe Slaven Cvitanović, dopredsjednik Saveza pčelara Kadulja.
Troškovi su ogromni, posebice za takozvano seleće pčelarstvo, koje je nužno u uvjetima dugotrajnih suša i visokih temperatura, kakve su zabilježene u Hercegovini. No, ni planine, kao zadnje destinacije selećeg pčelarstva, suše nisu zaobišle.
- Da bih vratio te pčele iz Bosne treba mi 500-600 maraka. I da sam ih odveo gore, isto treba 500-600 maraka i onda sam išao tri puta, nosio im pogače da prezime. Ako im mi sad ne damo hranu u osmom mjesecu, praktično nećemo imati čime pčelariti dogodine – priča Martin Glavinić, član Udruge pčelara iz Čapljine.
Apelirali su na vlast da pomognu pčelarima kako bi očuvali pčelinji fond. Sve su oči uprte u Vladu Federacije, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. U odjelu za poljoprivredu Federalnog parlamenta vjeruju kako pomoći mora biti i to ne samo u vidu subvencija po košnici i kilogramu proizvedenog meda. Rebalansom proračuna, ali i promjenom pravilnika o utrošku sredstava, tražit će se i drugi vidovi pomoći.
- Imamo situaciju da je od MMF-a doznačena prilično ozbiljna svota novca koja je za Federaciju sigurno oko 400 milijuna maraka i siguran sam da će Federalno ministarstvo poljoprivrede za ove stvari, za intervenciju u sektorima koji se moraju pomoći u općem društvenom cilju, iznaći načina da se taj iznos novca za poljoprivredu i samim tim i za pčelarstvo poveća – poručuje Ahmed Džubur, predsjednik Vijeća za poljoprivredu parlamenta FBiH (DF).
Zbog sve lošijeg stanja u pčelarstvu, mnogi nažalost i odustaju od bavljenja tim poslom. U bescjenje prodaju pčelinja društva.
- Dosta mojih kolega se javilo da prodaje pčele, da ih ne može više održavati, da su to veliki troškovi. Mene na Kupresu ganja inspekcija da im platim pašalinu. Što ću im platiti, nisam kilogram meda izvadio – navodi Glavinić.
Evidentna je nestašica meda na tržištu jer su protekle godine bile iznimno loše. Dio meda je morao biti ostavljen u košnicama zbog prihrane pčela. Sve to ostavlja veliki prostor za med sumnjive kvalitete i patvorine protiv kojih se ovdašnji pčelari ionako godinama bore.
