Posljednjih su dana brojni korisnici besplatnih telefonskih aplikacija za komunikaciju Vibera i WhatsAppa dobili video s izmišljenim, računalno generiranim rečenicama mostarskog gradonačelnika Marija Kordića u kojima se "obračunava" sa svojom strankom, njezinim predsjednikom, čelnikom Gradskog odbora..., piše Večernji list BiH.
Tehnički upućenima nije dugo trebalo kako bi shvatili da se radi o korištenju umjetne inteligencije, no nije posve sigurno da su svi uspjeli razumjeti kako se radi o novim tehnologijama koje s razvojem u budućnosti mogu opasno utjecati kako na izbornu kampanju tako i na same izbore. Što je u usporedbi s navodnim krađama na biralištima u Bosni i Hercegovini mnogo veća opasnost. Kako god, iako je na kraju "utvrđeno" kako se radilo o "šali", ovaj je uradak ipak nanio izvjesnu štetu Kordiću, kojega se dulje vrijeme spominje kao nositelja liste na predstojećim izborima najveće hrvatske stranke u Gradskome vijeću Mostara.
Opasnija od "integriteta"
To pokazuje, i ne samo u Mostaru kao gradu opterećenom raznim unutarnjim problemima i prošlošću, kako postoji velika opasnost od zloupotreba umjetne inteligencije i manipulacija. Može se samo pretpostaviti s kakvim bi se objavama ili porukama ljudi mogli suočiti u skorom vremenu. Napose u vremenu kampanje za izbore koji će se ove godine održati u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, za Europski parlament ili pak za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.
Vjerojatno će utjecaj umjetne inteligencije, ali i primitivnije aplikacije, napraviti manje štete u BiH nego što bi u ostatku svijeta. Zbog toga brojni umovi današnjice, ali i velike države upozoravaju na velike rizike koje sa sobom nosi umjetna inteligencija, koja može biti izvanredna pomoć, ali i generirati fatalan ishod. Prva opasnost je šira društvena manipulacija, što se već događa na društvenim medijima koji na temelju web-stranica koje pregledavamo stvaraju autonomne algoritme koji su vrlo učinkoviti u ciljanom marketingu. Znaju tko smo, što volimo i iznimno su vješti u pogađanju toga što mislimo.
Strah od toga što umjetna inteligencija može i kako je sposobna manipulirati našim ponašanjem pokazuju primjeri od kojih je najrecentniji onaj s Ferdinandom Marcosom mlađim koji je, koristeći vojsku trolova na društvenoj mreži TikTok, pridobio glasove mlađih Filipinaca na izborima prošle godine. Moguće je i da se kompanija Cambridge Analytica 2016. godine okoristila privatnim podacima 50 milijuna korisnika Facebooka kako bi utjecala na ishod predsjedničkih izbora u Americi, na kojima je pobijedio Donald Trump, te referenduma o Brexitu.
Zbog umjetne inteligencije mnogi bi mogli ostati bez posla, a ta stvarnost mogla bi biti bliža nego što mnogi misle. To se ne odnosi samo na najteže poslove nego i na one koji ispunjavaju smislom ljudske živote. Štoviše, umjetna inteligencija više prijeti poslovima "bijelih ovratnika" nego fizičkim radnicima. Ona se već obilno upotrebljava u marketingu, proizvodnji i zdravstvu. Trećom opasnošću smatra se gubitak privatnosti.
Putin podržava
Kamere su gotovo svugdje, a algoritmi za facijalno prepoznavanje znaju dobro tko je tko. Široko je rasprostranjena diskriminacija prema određenim skupinama društva. Na opasnost od umjetne inteligencije upozorio je i papa Franjo, navodeći da je njome moguće uvesti svojevrsni apsolutizam. - Ako tzv. tehnološki progres čovječanstva postane neprijatelj općeg dobra, to će dovesti do regresije na oblik barbarizma u kojem zakon jačeg ima diktat - izjavio je Papa.
Tako se, primjerice, i upotreba Chat GPT-ja smatra jako destruktivnom, ponajprije za mlađe generacije koje koriste tu novu tehnologiju da se izvuku, primjerice, od pisanja eseja, što je izazvalo rasprave o utjecaju na čestitost u akademskom životu, ali i na kreativnost i umjetnost. Stručnjaci upozoravaju da će utrka u nuklearnom naoružanju zamijeniti utrku u razvoju autonomnog oružja.
Zanimljivo je kako je ruski predsjednik Vladimir Putin prije više godina, govoreći pred studentima izjavio: "Umjetna inteligencija budućnost je ne samo za Rusiju nego i za čovječanstvo. Tko postane lider na tom području, postat će vladar svijeta". Društveni jaz jedna je od opasnosti regrutacije na radnom mjestu koju provodi umjetna inteligencija.
Određivanje karakteristika kandidata za radno mjesto analizom glasa i lica nosi opasnost od diskriminacije u procesu zapošljavanja, smatraju stručnjaci.
