Gospodarstvenici u BiH primorani su zbog sve većeg odljeva domaćih kvalificiranih radnika, poput zidara, tesara, keramičara ili tekstilaca, ovu radnu snagu “uvoziti” iz inozemstva. Srbija, Turska, Hrvatska, Italija i Kina zemlje su iz kojih je najviše radnika stiglo u bh. tvrtke. Veliki problem u BiH predstavlja odljev radne snage, zbog čega u pojedinim oblastima praktički nedostaje radnika. Što se tiče zanata, u građevini svakog zanata nedostaje, počevši od zidara, tesara, armirača, podopolagača, krovopokrivača, sve je deficitarno. U vrijeme kad je stabilan posao teško naći, nevjerojatno je povjerovati da za neka zanimanja jednostavno nema zainteresiranih kandidata. Posljednjih godina u Hercegovini je sve teže pronaći radnika građevinske struke, posebno nekog kvalitetnog i školovanog. To i ne čudi s obzirom na niska primanja u toj struci i dobre ponude koje kvalitetnim radnicima nude zapadne zemlje. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna plaća u građevinarstvu u našoj zemlji iznosi točno 560 maraka, a prema podacima Sindikata graditeljstva RH, plaća za gore navedene poslove u Hrvatskoj je oko 1214 maraka, dok se u Njemačkoj za iste poslove zaradi od 4750 do 5805 maraka. S obzirom na to da je plaća u Hrvatskoj više nego dvostruko veća negoli je to slučaj u BiH, nažalost, dobar dio najboljih stručnjaka u navedenim područjima odlučio se put susjedne zemlje. Sve navedeno dovelo je do toga da su kadrovi u građevini u BiH postali deficitarni. Upravo zbog toga zanimljiva je ponuda koju je u povodu Dana škole objavila Srednja građevinska škola iz Mostara. Naime, ova škola polaznicima trogodišnjih zanimanja keramičar-teracer, dekorater zidnih površina te zidar nudi stipendije. - Učenici koji upišu ova zanimanja dobivat će stipendije u iznosu od 100 maraka mjesečno. Stipendije će osigurati veće građevinske tvrtke s područja Mostara, budući da su suočene s problemom nedostatka kvalificiranih majstora, te na ovaj način žele potaknuti učenike da se odluče za spomenuta zanimanja - naveli su u ovoj ustanovi. Stotinu konvertibilnih maraka možda nije neki veliki iznos, ali je u svakom slučaju poticajan i djeca koja se odluče upisati neko od ovih zanimanja sigurno će olakšati kako sebi tako i svojim roditeljima.
S ovim kadrom muku muče i ostale zemlje, kako susjedne tako i europske. Mladi uglavnom ne žele raditi teške fizičke poslove. Radije biraju upisati neke tehničke škole, unatoč tome što su im prilike za dobivanje posla u struci gotovo ravne nuli.
