Oko 24 posto mladića u BiH sudjelovalo je u tučnjavi koristeći noževe, pokazuju rezultati istraživanja nevladine organizacije “Perpetum mobile”. U posljednjih deset godina porastao je i broj djevojaka koje su nasilne, kazao je za Deutsche Welle psiholog Srđan Dušanić.
Brutalnost tinejdžera
- Nasilje među vršnjacima nije nikakva novost, ono što me uvijek šokira je brutalnost tinejdžera koju vidimo na snimkama kada izađu u javnost, kazao je Dušanić komentirajući nedavnu tučnjavu učenica u Tuzli. Zdravstveni sustav u BiH bavi se samo gašenjem požara i bolestima fizičke prirode. Mentalno zdravlje je potpuno zapostavljeno, smatra profesorica Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci Ivana Zečević. - Nastavnici i profesori koji trebaju prepoznati neodgovarajuće ponašanje nisu kompetentni, nemaju vještine. Bave se samo obrazovanjem, ali ne i odgojem, nitko ih tome nije naučio. Nije dovoljno imati dobre namjere i intuiciju kada radite s mladima. Možemo biti zahvalni što se naši učenici češće ne pojavljuju u medijima s ovakvim ispadima, kazala je Zečević za DW.
Zakazali svi
Tvrdi kako veliku odgovornost snosi država, odnosno sustav koji ne postoji i ne štiti svoje građane. Adolescentima je to jasna poruka da se mogu ponašati nasilno i provući se bez kazne. Neizostavan čimbenik su i roditelji, ambijent u kojem se odrasta, gdje su nasilje i traume sastavni dio života, prošlosti i sadašnjosti.
- Najčešći oblik roditeljske kazne je nasilno ponašanje prema djetetu, udarci, uvrede, ignoriranje, psihičko nasilje. Dijete u BiH neizbježno odrasta u miljeu nasilja. Da ne pričam o tome kako s koljena na koljeno prenosimo traume mnogo većih nasilnih oblika ponašanja kao što su ratovi, kazala je ona i dodala kako bi problem trebalo početi rješavati s vrha. Briga za mentalno zdravlje pojedinca ne obećava dobre rezultate, bez stabilnog državnog sustava koji diktira sustav vrijednosti.
