Nakon što je u bosanskohercegovačkim medijima objavljena informacija kako je u tvrtki ZADA Pharmaceuticals krenula proizvodnja lijeka MALCOVIR uz dodatak da se radi o lijeku za koronavirus, danas je i iz Srbije došla vijest kako je u tu susjednu zemlju došla supstanca za proizvodnju tog, kako navode, ključnog lijeka. I to je građanima Srbije priopćio sam Aleksandar Vučić putem svojeg Instagram profila navodeći kako se 'proizvodnja lijeka hidroksiklorokin, koji se koristi u liječenju koronavirusa, počela u Srbiji'.
Dodatna je zanimljivost kako je Vučić 2. travnja razgovarao s predsjednikom Francuske Emmaunelom Macronom i zamolio ga da kompanija Sanofi dostavi Srbiji 50 kilograma sirovine za hidroksiklorokin kako bi se lijek proizvodio u Galenici. I o pritisku dijela francuske javnosti na Macrona da dopusti korištenje ovog lijeka također smo već pisali.
Ovdje je već jako puno rečeno već samim spomenom kako se radi o hidroksiklorokinu, a isto je i sa BH lijekom MALCOVIR, pretpostavljamo da je to možda i kratica za MALarija-CORona-VIRus. Sve i da nije tako, i tvornica lijekova smještena u Lukavcu također proizvodi hidroksiklorokin. Iz ZADA Pharmaceuticals nismo dobili nikakav odgovor na naše pitanje, u Srbiji će njihovu izvedenicu proizvoditi nekada ugledna tvornica lijekova Galenika. Tako ne znamo hoće li se nuditi i za izvoz, pod kojim uvjetima i tko će ga propisivati, u šturoj vijesti koju prenose BH mediji ZADA Pharmaceuticals se poziva na odluku američke FDA da dopusti korištenje klorokina i njegove blaže varijante hidroksiklorokina u liječenju pacijenata s bolešću COVID-19.
No, mediji susjedne države reagirali su na zanimljivu vijest pa njhovi portali prenose kako MALCOVIR-a ipak neće biti u slobodnoj prodaji, a kao ispomoć u liječenju koronavirusa moći će se koristiti samo u kliničkim centrima pod strogim liječničkim nadzorom. Oni hrvatski mediji koji su uopće prenijeli vijest bili su zaista kritični, navodeći kako je čak riječ o profitiranju. No, vrlo su brzo primijetili mediji u BiH i nešto o čemu smo mi ovdje pisali već u nekoliko navrata, a to je kako još nema kompletirane kliničke studije o tome jesu li klorokin i hidroksiklorokin doista učinkoviti u liječenju novog koronavirusa i koliko. I oni stručnjaci s kojima smo se konzultirali savjetovali su nam da stvar možda naprosto ignoriramo, usmjerujući nas prema najsvježijim vijestima koje smo također objavljivali a prema kojima se od nekih studija tih lijekova odustalo jer su počeli izazivati ozbiljne nuspojave vezane uz kardiovaskularni sustav te je tokom ispitivanja bilo i smrtnih slučajeva. Tako su neke BiH medije savjetovali i tamošnji liječnici.
Podsjetimo, taj antimalarik promovirao je sam Donald Trump nazivajući ga 'čudotvornim lijekom'. Do sada nema konkretnih dokaza o njegovoj uspješnosti na većem broju pacijenata, s velikom se rezervom može tvrditi kako bolest tek ublažava. Ministarstvo civilnih poslova BiH prošlog je tjedna krenulo u nabavku četiriju lijekova koji se u svijetu koriste za tretiranje bolesti COVID-19 gdje uputa odgovara preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Tu jest Hidroksiklorokin, kao i Remdesivir, Kaletra i Interferon, dakle sve već postojeći lijekovi za druge bolesti koji imaju potencijalni učinak na COVID-19, no također se za konačne zaključke trebaju pričekati rezultati širih kliničkih ispitivanja. Ako se nekome čini čudnim kako su tako brzo dvije susjedne zemlje usvojile proizvodnju hidroksiklorokina, odgovor je jednostavan – radi se o generičkom lijeku na koji su istekla patentna prava. Dakle, za jeftin novac možete koristiti ranije ustanovljene recepte i proizvoditi lijek, samo ga ne možete zvati 'novim' ili 'svojim' jer osmislio ga je netko drugi. U ovom slučaju prije čak 85 godina jer klorokin je sintetski oblik kinina.
