Isplata 250 maraka jednokratnog dodatka na minimalnu mirovinu u Federaciji BiH, koja iznosi malo više od 599 KM, obradovala je umirovljenike, no svjesni su i priznaju kako je, unatoč pomoći koju će im ovaj iznos pružiti u smislu saniranja brojnih financijskih obveza, dugoročno jedino rješenje za život dostojan čovjeka rast minimalnih mirovina, i to barem na 800 maraka. Bez toga, a uzimajući u obzir da je inflacija dovela do značajnog rasta cijena, pogotovo hrane, kažu kako se može govoriti samo o pukom preživljavanju.
Potrebne su reforme
Jasno je kako je pitanje mirovinskog sustava u Federaciji značajnim dijelom opterećeno činjenicom da postoji izrazito negativan brojčani odnos radnika i umirovljenika, a s obzirom na to da je riječ o solidarnom sustavu, posljedica je smanjena mogućnost manevriranja u smislu značajnijeg rasta mirovina. No, aktivno se radi na novom zakonskom rješenju koje bi trebalo u formulu za usklađivanje mirovina unijeti rast prosječne plaće u FBiH, pa bi se, uz već raniji kriterij koji se odnosi na porast potrošačkih cijena, došlo do iznosa koji bi bio vidljivo veći od 599 maraka. No, kako se nedavno moglo čuti tijekom tematske rasprave na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, namjera je diferencirati najniže mirovine tako da oni koji, primjerice, imaju 15 godina staža ne mogu imati istu visinu mirovine kao oni s 30 - 40 godina. Također, poruka je kako neće doći do oduzimanja stečenih prava, što bi značilo da mirovina od 599 maraka ne može biti niža, ali isto tako, to bi značilo i da bi oni s 30 i 40 godina radnog staža mogli računati na veće iznose mjesečnih primanja.
Isplata jednokratne pomoći nešto je što umirovljenici pozdravljaju, no uz veliko “ali”. Umirovljenica Nada iz Mostara ostvaruje minimalnu mirovinu s kojom ima značajnih izazova u smislu pokrivanja mjesečnih troškova - od komunalija pa do kupnje hrane koja je, podsjećamo, na godišnjoj razini u lipnju porasla za 10,8 posto u odnosu na lipanj 2024. godine.
Ipak, prema svemu sudeći, novo zakonsko rješenje na kojemu rade vlasti u Federaciji BiH trebalo bi biti pravednije u smislu snažnijeg rasta minimalnih mirovina s obzirom na to da bi rast plaća i cijena u formuli izračuna trebao biti u omjeru 60:40. Međutim, tu reformu mora pratiti i reforma cjelokupnog tržišta rada, koja za cilj ima značajnije povećanje broja zaposlenih, ali i jasno razgraničenje aktivnih od pasivnih osoba na zavodima za zapošljavanje.
Što donosi uredba
Podsjećamo, Vlada Federacije BiH usvojila je uredbu o jednokratnom novčanom dodatku na mirovinu kao podršku umirovljenicima Federalnog zavoda za MIO te u skladu s navedenom uredbom korisnici najniže mirovine (599,28 KM) s prebivalištem na području BiH, uz mirovinu za srpanj, primit će i jednokratni dodatak u iznosu od 250 KM. Isti iznos primit će i korisnici koji ostvaruju pravo na isplatu razlike mirovina do iznosa najniže mirovine u skladu s člankom 82. Zakona o MIO.
Korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu od 599,28 KM do 800 KM primit će jednokratni dodatak u iznosu od 200 KM. Korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu od 800,01 KM do 1000 KM primit će jednokratni dodatak od 150 KM, dok će korisnici koji su ostvarili pravo na mirovinu čija je visina u rasponu od 1000,01 KM do 1500 KM primiti jednokratni dodatak od 100 KM.
Uredbom je određeno da se jednokratni dodatak na mirovinu isplaćuje korisnicima s prebivalištem u BiH koji su zatečeni u isplati na dan stupanja na snagu uredbe. Jednokratni novčani dodatak ne isplaćuje se korisnicima koji su ostvarili pravo na razmjerni dio mirovine, osim korisnika koji ostvaruju pravo na razliku mirovine do iznosa najniže mirovine u skladu s člankom 82. Zakona o MIO. Nadalje, jednokratni dodatak ne isplaćuje se ni korisnicima koji su u radnom odnosu, kao ni korisnicima koji su ostvarili pravo na naknadu za tjelesnu onesposobljenost. Mirovinu za srpanj primit će ukupno 459.570 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 384 milijuna KM, u što su uključena i sredstva namijenjena za isplatu jednokratnog novčanog dodatka u iznosu od 71,660.225,71 KM.
Kakva je to diskriminacija Nije isplaćen dodatak na mirovine koje se primaju u inozemstvu. Kao da tamo umirivljenici ne tribaju živiti. Ako je mirovina zarađena u Federaciji triba biti isto bez obzira di prima, Da li je uplaćen dodatak umirovljenicima koji žive u federaciji a zaradili mirovinu u inozemstvu.