Ususret jeseni radujemo se nižim temperaturama, toplim bojama prirode i jesenskim plodovima. Ono što nas manje raduje brojne su obveze i troškovi koji nam slijede u ovom dijelu godine, kao što je priprema hrane za zimu, osiguravanje ogrjeva, a o većim režijskim računima da i ne govorimo. U ove, još uvijek ljetne dane mnogi sa zebnjom razmišljaju kako će prezimiti. Početak rujna svake godine donose dodatne obveze za kućni proračun, a ove jeseni to je izraženije nego ikada. U razdoblju smo godine kada, uz već redovita poskupljenja i opremanje učenika za školu, pritisak na kućne proračune povećavaju i troškovi nabave ogrjeva za predstojeću zimsku sezonu.

Povećana potrošnja
Tradicionalno, ovo je mjesec u kojem građani imaju i najviše troškova te povećanu potrošnju. Uz nezaobilaznu potrošačku košaricu, kućni proračuni su na udaru i zbog drugih velikih izdataka poput pripreme zimnice, polaska učenika u školu, pripreme ogrjeva. Iako većina županija učenicima osnovnih škola omogućuje besplatne udžbenike, izazov kupnje školskog pribora itekako je prisutan. Za opremanje jednog učenika potrebno je izdvojiti nekoliko stotina maraka, pogotovo ako je riječ o učenicima srednjih škola jer su, kako kažu roditelji, navike današnjih generacija nerijetko uvjetovane trendovima s društvenih mreža. - Prema nekim našim proračunima, to je otprilike 500 - 600 KM za jednog učenika u osnovnoj školi. Za učenike u srednjim školama sigurno je više - navodi Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH. I dok će zbog vrtoglavih cijena voća i povrća mnogi ostati praznih smočnica, bez grijanja se ne može prezimiti. U ovo doba godine većina obitelji suočava se s troškovima koje je teško financirati bez podizanja kredita. A kredit je dodatni trošak i financijska omča oko vrata. - Opremanje djece za školu ili fakultet, spremanje zimnice, nabava ogrjeva, sve se to odjednom sruči na tanke kućne proračune. Ako samo za drva ili pelet treba odjednom izdvojiti od 1500 do 3000 KM, jasno je da mnogi posežu za kreditima – kažu u udrugama za zaštitu potrošača.

Poskupljenje energenata
Dok još uživamo u toplim danima, mnogi u BiH sa zebnjom razmišljaju kako će dočekati predstojeću zimu. Ni klimatske promjene ne idu nam na ruku. Istina, zime su toplije nego prije, ali nema više pravog proljeća. Sezona grijanja zna se razvući gotovo do kalendarskog ljeta. Prethodnih godina nije bila rijetkost da se vatra mora naložiti ili grijalica uključiti čak i krajem lipnja. Građane će ove sezone dočekati nove, više cijene energenata u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Jedino su cijene ugljena ostale nepromijenjene. - Uspoređujući treće tromjesečje prošle godine s ovom godinom, možemo reći da je došlo do rasta cijena od 10 do 25 posto, ovisno o vrsti ogrjeva. Tako je cijena iscijepanog drva, koji je tradicionalno najtraženiji energent na domaćem tržištu, prošle godine u ovom razdoblju bila 133, dok je ove godine 148 KM po prostornom metru, s uračunatim prijevozom do adrese kupca. Slična promjena se dogodila i na bukovu briketu, kojem je sada cijena 351 KM po toni. Kada je u pitanju drveni pelet, cijena za jednu tonu ENplus A2 peleta u trećem je tromjesečju 2024. bila 367, a ove godine do kraja srpnja iznosila je 389 KM po toni - kazao je Muhamed Helać iz kompanije "Drvosječa". Zbog rasta potražnje iz inozemstva, posebno tržišta EU-a, cijena drvenog peleta početkom kolovoza značajno je porasla. Kvalitetniji pelet A1, koji sadrži manje vlage i pepela, sada se prodaje u rasponu od 420 do 450 KM po toni. Pojedini distributeri upozoravaju da bi, kako se približava sezona grijanja, cijena peleta A1 mogla prijeći i 500 KM po toni. Posebno ako potražnja nastavi rasti ovim tempom. Helać objašnjava da su kupci iz zemalja EU-a iscrpili zalihe stvorene tijekom 2022., kada je vladala opća kriza i strah od nestašice energenata, pa su lageri ostali prazni već tijekom prošle zime, koja je bila oštrija u odnosu na nekoliko prethodnih. - Ususret novoj sezoni naglo raste potražnja. To se svakako odrazilo na cijenu peleta, pa je već od početka kolovoza cijena ENplus A2 peleta porasla na 468 KM po toni, a ENplus A1 peleta na 495 KM. Naravno, ovo su cijene za certificirani pelet, a na tržištu ima necertificiranog peleta koji se pravi od drva sumnjivog podrijetla i kvalitete, koji se može naći i po nižim cijenama, ali može zadati glavobolje kupcima oštećujući im peć - dodaje Helać, prenosi 072.

FISKALIZACIJA RAČUNA

Od danas velike promjene za dio građana u Hrvatskoj: Evo kakve promjene mogu očekivati

Kako održati korak s rastućim troškovima

Troškovi života znatno veći od plaća - obiteljima u BiH potrebno najmanje 4000 KM mjesečno

MALA GREŠKA – NEMA UPLATE

Od 9. listopada kreće stroga provjera računa

anailza

Tko zapravo plaća rat u Ukrajini?

HZZO uvodi veliku promjenu u hrvatsko zdravstvo, posebno će pomoći jednoj skupini građana