Specifičnim sadržajima na čapljinskom području obilježen je Europski dan promatranja ptica. Provedene su i aktivnosti prebrojavanja u koje su bili uključeni Udruga “Čaplja” iz Čapljine, Ornitološka udruga “Naše ptice” iz Sarajeva, uz potporu LD “Galeb” iz Čapljine. Josip Vekić, koordinator projekta, kaže: - Obavili smo prebrojavanje ptica od Počitelja do Doljana, odnosno granice s RH. Broj ptica je zadovoljavajući, evidentirali smo 859 jedinki i 29 vrsta. To je na razini proteklih godina, s tim da smo uočili nešto više vrsta. Vjerojatno je to posljedica činjenice da su neke vrste, zbog vremenskih prilika, ranije počele migraciju. Međutim, nije to glavni val, u idućih dvadesetak dana preko našeg područja očekuje se prelet ždralova i niza drugih vrsta. Uočili smo i neke grabljivice kao što su orlovi zmijari koji, također, lete za Afriku.
Zadovoljavajući broj
- Sve u svemu, broj ptica je zadovoljavajući, kaže koordinator Vekić koji na upit zašto u zbroj ptica iz BiH nije uključeno Hutovo blato, nastavlja:
- Brojenje u Hutovu blatu obavljeno je dan ranije, 30. rujna, a ono je i onako izvan konkurencije što se tiče cijele BiH, pa i ovog dijela Europe. Prema podacima Kraljevskoga instituta u Londonu, prebrojeno je 5,8 milijuna ptica u 40 država. Najviše u Švedskoj - 1,6 mil., ali ima zemalja poput Njemačke u kojoj je promatranje ptica razvijeno, ali nije dostavila podatke. U RH je, recimo, evidentirano 48.000 ptica od kojih jednu polovinu čine čvorci, a drugu galebovi, što znači da druge vrste nisu ni brojene, odnosno ornitološke organizacije išle su selektivno, baš kako bi prebrojile te dvije vrste. Konačni broj ptica u Europi relativan je i odnosi se samo na ptice izbrojene 1. i 2. listopada. - Upada u oči da je na lokacijama Sarajavo 1, Sarajevo 2, Vlašić, Duvanjsko polje, Buško blato, Trebinje i Neretva izbrojeno oko 11.477 jedinki, a u Hutovu blatu dan prije više od 13.000 liski. - Izbrojili smo 13.300 liski, zatim oko 1000 do 1500 različitih vrsta patki, te ostale ptice, pa je u Hutovu blatu tada, a i ovaj put bilo oko 15.000 ptica.
Neiskorišteno bogatstvo
Nažalost, to ogromno bogatstvo kojim Čapljina raspolaže nije iskorišteno. Na području Hercegovine još nema ciljane turističke ponude promatranja ptica, što je trenutačno u svijetu najbrže rastući oblik turizma. Promatrači ptica su turisti iz bogatih zapadnih zemalja koji bi sigurno “suhim zlatom” platili prizore Svitavskog jezera koje se crni od liski i drugih ptica. Vekić kaže: - Apelirao bih na sve, pa i krivolovce, da maksimalno zaštite ptice, usudio bih se reći, najveće bogatstvo Čapljine u ovom trenutku. Nada se kako će brzo doći dan kada će mnogi od toga imati puno više koristi nego od gurmanskih specijaliteta.
