Iako će službeni podaci biti poznati tek tijekom iduće godine, evidentno je kako su stanovnici Bosne i Hercegovine ove godine popili veće količine antibiotika nego dosadašnjih godina. I dok je dio ovih lijekova utrošen opravdano, ima i onih građana koji su antibiotike pili ili trenutačno piju “preventivno” zbog straha od zaraze koronavirusom, piše Večernji list BiH.
Velika potrošnja
Na samom početku pandemije uz zalihe osnovnih životnih namirnica velik broj stanovnika opskrbio se i raznim lijekovima za snižavanje temperature, kao i antibioticima, a posebna potražnja vladala je za Sumamedom. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine ističu kako još uvijek nemaju podatke o potrošnji antibiotika u ovoj godini. “Agencija, s obzirom na svoj djelokrug rada i zakonom propisanu nadležnost, raspolaže podacima o lijekovima inozemnih proizvođača koji su uvezeni u Bosnu i Hercegovinu i o lijekovima domaćih proizvođača koje su proizveli i pustili u promet u BiH. Uvoznici i domaći proizvođači dostavljaju izvješća ovoj agenciji u tekućoj godini za prethodnu godinu i Agencija na svojoj službenoj web-stranici objavljuje godišnje izvješće o prometu lijekova (sredinom godine za prethodnu godinu). Shodno naprijed navedenom, ne raspolažemo podacima za 2020. godinu”, naveli su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Međutim, raspolažu podacima za prošlu godinu. Na antibakterijske lijekove za sustavnu primjenu, prema podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, u 2019. godini potrošena je 43,684.448,51 KM. Broj prometovanih pakiranja je 5,025.570. “Prva tri antibiotika koja imaju najveću potrošnju u BiH bila su amoksicilin, amoksicilin i enzim inhibitor te ciprofloksacin”, ističu iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine. Dodaju kako je potrošnja antibakterijskih lijekova u BiH poprilično stabilna tijekom razdoblja praćenja 2009. - 2019. godine, s blagim porastom tijekom 2016. i 2017. godine kada ona prelazi 20 DID (DDD/1000 stanovnika na dan) i iznosi redom 20,8 DID i 20,3 DID (DID je jedinica za praćenje potrošnje lijekova i neovisna je o cijeni lijeka i broju stanovnika)”, navode iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine.
Stanje u Europi
Prema podacima ove Agencije, potrošnja antibiotika u 2018. godini iznosila je 19,3 DID, što je posljedica promjena DDD vrijednosti (DDD – prosječna dnevna doza održavanja za lijek upotrijebljen u glavnoj indikaciji kod odraslih) određenih lijekova od 1. siječnja 2019. godine. Iz Agencije objašnjavaju kako je potrošnja antibakterijskih lijekova u BiH na razini srednjeg europskog prosjeka. U zemljama sjeverne Europe potrošnja antibakterijskih lijekova je 10 - 15 DID, dok je u Grčkoj oko 35 DID. Iz svega navedenog vidljivo je kako posljednjih godina postoji malo povećanje potrošnje antibakterijskih lijekova te kada se analizira i sama činjenica u kojim skupinama lijekova postoji povećanje, dolazimo do zaključka da je antibiotike potrebno koristiti pažljivije, poručili su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH. Na to upozoravaju i brojni liječnici ističući kako je potrošnja antibiotika u izravnoj vezi s pojavom rezistencije na antibiotike. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše više od 40 milijuna lijekova. S Medicinskog fakulteta u Tuzli navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića penicilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi. Farmaceuti još jednom podsjećaju kako se antibioticima liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne te da neodgovarajuća ili prekomjerna upotreba može dovesti do potpune otpornosti na antibiotike.•
