Od 1,235.000 zaposlenih, koliko ih je bilo tijekom 2024. godine, prema podacima ankete o radnoj snazi koju je objavila Agencija za statistiku BiH, u Bosni i Hercegovini 66,1% osoba pripada starosnoj skupini od 25 do 49 godina, zatim 27,6% starosnoj skupini od 50 do 64 godine, 4,8% starosnoj skupini od 15 do 24 godine, dok ih je 1,5% imalo 65 i više godina. Navedeno znači da je tijekom prošle godine u ovoj državi na posao išlo i 18.525 umirovljenika, odnosno osoba koje po starosnoj dobi ispunjavaju uvjete za mirovinu.
Za što su potrebni radnici
Da je sve veći broj onih koji se odlučuju raditi nakon 65. rođendana, potvrđuju i podaci Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje. Naime, zakoni o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su trenutačno na snazi u oba bh. entiteta daju mogućnost da osobe koje su stekle uvjete za starosnu mirovinu, uz status umirovljenika, mogu nastaviti raditi. Zbog niskih mirovina, ali i nedostatka kadrova, iz godine u godinu raste broj onih koji koriste tu mogućnost. U Republici Srpskoj to je pravo omogućeno 2013. godine i tada su status osiguranika i umirovljenika u isto vrijeme imala svega 33 korisnika Zavoda za MIO RS-a. Tri godine poslije taj se broj utrostručio, da bi na kraju 2023. godine bio čak 8053. Broj umirovljenika koji se, uz to što primaju mirovinu, vraćaju na posao, raste i u Federaciji BiH, ali je u ovom bh. entitetu ova mogućnost uvedena nekoliko godina poslije.
Izmjenama zakona od prošle godine, uz umirovljenike koji primaju obiteljsku mirovinu, raditi i primati mirovinu ne mogu ni korisnici invalidskih mirovina. Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika u Bosni i Hercegovini najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrija, telekomunikacije, rudarstvo i dr., gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom, potom oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva - liječnici, odvjetnici… Bosna i Hercegovina nije iznimka po tom pitanju, a u odnosu na ostale zemlje Starog kontinenta broj zaposlenih umirovljenika još uvijek je mali. Podaci Eurostata pokazuju da 13 posto ispitanika u Europskoj uniji nastavlja raditi nakon što ode u mirovinu, od čega polovina ostaje raditi poslove s kojih je otišla u mirovinu. Po broju umirovljenika koji nastavljaju raditi i nakon odlaska u mirovinu prednjače baltičke zemlje.
U Estoniji u mirovini radi čak 54,9 posto umirovljenika, u Latviji 44,2 posto, u Litvi 43,7 posto, dok ih, kada je u pitanju Europska unija, najmanje radi u Rumunjskoj - tek 1,7 posto ili Grčkoj - 4,2 posto. U Hrvatskoj, prema podacima Eurostata iz 2023. godine, radi 5 posto umirovljenika, međutim, taj broj svake godine raste.
Stanje u Hrvatskoj
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2022. godine na pola radnog vremena radilo je 23.000 građana u mirovini, lani ih je bilo 33.000, dok je, prema podacima iz veljače ove godine, više od 36.000 građana koji su u mirovini tražili neki posao kojim nastoje zaraditi još koji euro kako bi lakše živjeli. Najviše je zaposlenih umirovljenika u Zagrebu, a slijede Splitsko-dalmatinska županija te Primorsko-goranska, Istarska i Zagrebačka županija. Umirovljenici se u Hrvatskoj najčešće zapošljavaju u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (5563), zatim u sektoru trgovine (5000), prerađivačkoj industriji (3922), građevinarstvu (3567) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, gdje radi nešto više od 3000 umirovljenika.
Podaci Atlasa liječništva kažu da 717 liječnika radi iako je u mirovini, a zaposlen je i 2741 liječnik stariji od 60 godina, što je 16 posto od ukupnog broja liječnika u Hrvatskoj.
Otvori KEKS Pay
