U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini se bilježi veliki porast broja djece s usporenim razvojem govora, a istraživanja pokazuju i to kako je oralno zdravlje mališana sve lošije, bez obzira na konstantni razvoj stomatološke djelatnosti u našoj zemlji. Upravo loše oralno zdravlje se povezuje s nastankom problema u pravilnom govorno-jezičkom razvoju.
Oralno zdravlje važan je dio općeg zdravlja i utječe na kvalitet života svakog pojedinca bez obzira na dob. Rani dječiji karijes koji se javlja kod mališana mlađih od šest godina predstavlja javnozdravstveni problem i dovodi do preranog gubitka mliječnih zuba. Posljedice takvog stanja su potencijalne ortodontske anomalije u trajnoj denticiji. Osim toga, dolazi i do poremećaja u govoru i žvakanju, a vrlo često i do psiholoških tegoba zbog narušene estetike.
Zaposlenice Doma zdravlja "Mustafa Šehović" u Tuzli logopetkinja dr.sc. Jasmina Klebić i doktorica dentalne medicine Amila Srabović provele su ispitivanje o oralno-higijenskim navikama djece tipičnog razvoja i djece s usporenim razvojem govora na području Tuzlanske županije, a podaci su zabrinjavajući.
"Uočeno je kako najveći postotak ispitanika posjećuje stomatologa samo po potrebi, dok veliki procent njih ne posjećuje stomatologa nikako. Kada se obje skupine uzmu u obzir, prvi stomatološki pregled obavljen je kod 53,8 posto ispitanika, dok 46,3 posto njih nisu posjetili stomatologa, što je svakako poražavajući podatak", kaže za Klix.ba Srabović.
Veliki postotak obje skupine ispitanika konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno, a postoji i određeni postotak onih koji ne peru zube nikako, što posljedično dovodi do gubitka zuba.
"Ukoliko uzmemo u obzir obje skupine ispitanika, djecu s tipičnim razvojem govora i djecu sa usporenim razvojem govora, veliki procent njih konzumira slatkiše i zaslađene napitke više puta dnevno te postoji i određeni postotak ispitanika koji ne pere zube nikako, što dovodi do gubitka zuba i drugih posljedica po zdravlje pacijenta", navodi Srabović.
Istraživanje oralnog zdravlja i govornog jezičkog razvoja često se provodi kako bi se razumjelo kako ovi čimbenici utječu jedan na drugog.
"Potencijalni uzroci mogu uključivati genetske predispozicije, okolne faktore poput prehrane i higijene te socijalne interakcije. Sredina u kojoj djeca borave mora biti stimulativna kako bi svako dijete dobilo priliku da razvije svoj puni potencijal. Razdoblje ranog rasta i razvoja djeteta izuzetno je važno jer je tijekom tog vremena djetetov mozak posebno osjetljiv na vanjske utjecaje i stimulaciju. Stoga je ključno maksimalno iskoristiti to razdoblje kako bi se potaknuo optimalan razvoj djeteta, uključujući i razvoj govora, motoričkih sposobnosti, socijalnih vještina i kognitivnih funkcija. Što se više pažnje posveti ranoj stimulaciji i podršci, to će se bolje postići temelji za budući uspjeh i dobrobit djeteta", kaže Klebić.
