BiH se nalazi u samom vrhu Europe i regije kada je ekonomska nejednakost stanovništva u pitanju. Dokaz tome je i istraživanje “Nejednakost u BiH: Od praznih džepova do punih sefova” koje je uradio Centar za istraživanja i studije GEA koje je objavio Capital.
Istraživanje je pokazalo da samo jedan posto osoba koje ostvaruju dohodak u RS-u zarađuje mjesečno 3000 KM ili više, dok je preostalih 99% osoba ostvarilo u prosjeku oko 584 KM mjesečno u 2014., a 1% najbogatijih je zaradilo koliko i 139.000 osoba. Nadalje, najviši dohodak u RS-u u 2014. je iznosio 10,9 mil. KM, i to nakon plaćenog poreza, a 23 osobe su pojedinačno imale godišnji dohodak veći od milijun KM te su zaradile koliko i 76.700 drugih osoba. Iz GEA su istaknuli da Porezna uprava FBiH na njihov zahtjev nije odgovorila i nije dostavila iste podatke za područje drugog entiteta.
U istraživanju je zaključeno da je nejednakost u zaradama od zaposlenja osnovni izvor nejednakosti među onima koji su zaposleni. Evidentan je nerazmjer potrošnje i dohotka u BiH, što potvrđuju i podaci o ukupnom prosječnom dohotku od 316 KM i ukupnoj prosječnoj potrošnji od 501 KM.
“To ukazuje da je ukupna potrošnja u BiH u prosjeku za 58,6% veća od ukupnog dohotka”, navedeno je u istraživanju. Zanimljivo je, dodaje se, da je nejednakost u potrošnji veća u FBiH u odnosu na RS, dok je dohodovna nejednakost veća u RS-u u odnosu na FBiH. Niži potrošački koeficijent u RS-u sugerira ujednačeniju potrošnju u ovom entitetu. Ukupan koeficijent izračunat prema dohotku za BiH je 0,44, što BiH svrstava u države visoke nejednakosti. Prema podacima UN-a, u 1991., mjereći prema neto dohotku, taj koeficijent u BiH je bio 0,33.
Rast nejednakosti je očito uslijedio u “postdaytonskom” razdoblju. Za razdoblje između 2007. i 2011. Svjetska banka navodi da je nejednakost relativno stabilna. Blago povećanje nejednakosti zabilježeno je u urbanim područjima u FBiH, dok je u RS-u zabilježen blagi pad nejednakosti. •
