Mljekarski rat, kako ga najavljuje dio predstavnika vlasti Bosne i Hercegovine i poziva na mjere bojkota proizvoda iz Hrvatske, posljednjih dana prometnuo se u medijski i politički najvažniju temu, no podaci o međusobnoj trgovinskoj razmjeni pokazuju značajno smanjenje hrvatskih roba i istodobno rast uvoza roba iz Srbije i Turske, piše Večernji list.
Bescarinski režim
Taj rasplet nije slučajan ako se ima na umu kako resorno državno ministarstvo intenzivno radi na jačanju trilaterale BiH - Srbija - Turska. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, mlijeko i mliječni proizvodi ne ulaze u top deset vodećih proizvoda u međusobnoj razmjeni, bilo da se samo radi o uvozu iz Hrvatske u posljednje dvije godine otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju i napustila područje CEFTA-e koja je bescarinska zona ovoga dijela Balkana. U međuvremenu su Hrvatska, ali i Bruxelles tražili da bosanskohercegovačke vlasti nastave primjenjivati propise CEFTA-e prema Hrvatskoj po tzv. tradicionalnoj trgovini jednako kako je Slovenija imala odnos s Hrvatskom u vremenu dok je službeni Zagreb pregovarao s Bruxellesom o članstvu. No, dio vlasti u Sarajevu, a prije svih Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kada je na čelu u proteklom mandatu bio ministar Mirko Šarović je naložilo da se prema Hrvatskoj primjenjuju propisi kao prema svakoj drugoj članici EU. To je rezultiralo time da je samo u dvije godine primjene novoga režima s carinskim opterećenjima smanjen izvoz roba iz Hrvatske u BiH za oko 150 milijuna maraka. Najveći pad dogodio se kod izvoza šećera i proizvoda od šećera jer je u odnosu na godinu dana ranije 2014. uvezeno čak 75 milijuna ovih roba manje. Pad je zabilježen i kod uvoza nafte, mineralnih ulja... No, kada se dogodio pad uvoza i prodaje hrvatskih roba istodobno je povećan uvoz i prodaja roba iz Srbije, odnosno Turske.
Dvjesto milijuna
Po podacima VTK BiH, Srbija je samo u prvoj godini, kada se dogodio pad uvoza roba iz Hrvatske, zaradila na BiH dodatnih 200 milijuna maraka. Dramatično je porastao uvoz mineralnih goriva za skoro 70 milijuna. Sličnu je 'sudbinu' doživio i uvoz roba iz Turske. U 2014. Turska je izvezla u BiH više za 70 milijuna maraka roba u odnosu na godinu dana ranije. Unatoč tvrdnjama predstavnika vlasti, ministarstva i Ureda za veterinarstvo, kako su ispunili sve obveze koje je pred njih stavio Ured za hranu i veterinarstvo iz Dublina (FVO), to ni iz bliza nije slučaj. Četiri mljekare koje je BiH kandidirala za izvoz mlijeka ispunjavaju tražene standarde, ali ne i država. To se prije svega odnosi na jedinstvenu liniju nadzora podrijetla i kakvoće mlijeka i mliječnih proizvoda,od općinskih i županijskih veterinarskih inspektora, laboratorija...
