Prije sedam desetljeća prepoznata je potreba za organiziranim gorskim spašavanjem u BiH, a Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo osnovana je davne 1962. godine.
Raspisan natječaj
Primarno je oformljena za potrebe odgovora na nesreće koje su se događale u planini, a danas djeluje na gotovo svim nepristupačnim terenima.
– GSS – Stanica Sarajevo ima više od 120 članova, a članom se postaje nakon prijave na javni natječaj koji raspisujemo najmanje jednom u dvije godine. Trenutačno imamo raspisan natječaj za prijam novih članova koji traje do kraja travnja. Kandidati za članove prolaze šestomjesečno razdoblje obuke gdje se susreću s radom GSS-a, tehničkom opremom koja se koristi na terenu, tehnikama spašavanja u različitim vremenskim uvjetima te uvodom u prvu pomoć na nepristupačnim terenima. Nakon obuke vrši se testiranje za prijam u stanicu. Po prijamu u stanicu kandidat postaje član, gdje se nastavlja educirati i aktivno sudjelovati u aktivnostima stanice. Nakon izvjesnog razdoblja vrijednog rada i angažmana na terenu otvara se prilika za napredovanje u zvanje gorski spasilac te instruktor gorskog spašavanja – kaže Strukan.
Od osnivanja službe pa sve do današnjeg dana Gorska služba spašavanja – Stanica Sarajevo ima niz uspješnih akcija, a njezini članovi su ostali volonteri. GSS – Stanica Sarajevo na godišnjoj razini u prosjeku ima oko 20 kompleksnih akcija i otprilike još toliko jednostavnih, ako se ne uzme u obzir dežura na skijalištima, gdje za sezonu bude oko 100 intervencija.
- Kontinuirani rad omogućio nam je sposobnost uspješnog odziva i realizaciju svake akcije. Jedna od relativno skorijih akcija koja se izdvaja kao iznimno izazovna je spašavanje unesrećene planinarke na via ferrati "Srce Veleža", koja se dogodila u lipnju prošle godine. Ona se sastojala od različitih elemenata spašavanja. Sam pristup unesrećenoj osobi s tjelesnim ozljedama prouzročenim padom na via ferrati bio je zahtjevan. Medicinsko zbrinjavanje i transport unesrećene osobe uključivali su napredne tehnike stijenskog spašavanja. Svako stijensko spašavanje samo po sebi nosi velike rizike, a u akcijama gdje se uključi i transport unesrećene osobe helikopterom dolazi do dodatnog rizika pada kamenja koje nadlijetanje helikoptera može prouzročiti – kazao je Strukan.
Govoreći o suradnji sa službama iz okružja, predsjednik Upravnog odbora Gorske službe spašavanja – Stanice Sarajevo ističe da je 2011. godine na Igmanu bio organiziran regionalni sastanak, prilikom čega je potpisan sporazum o suradnji sa svim gorskim službama spašavanja s područja bivše Jugoslavije.
Spremni i obučeni
Osim suradnje s gorskim službama iz okružja, imaju suradnju i sa svjetskim i međunarodnim organizacijama.
- Naši članovi su prošli tečajeve potrage i spašavanja u prirodi, potrage i spašavanja u urbanim sredinama i tečajeve ronjenja u zajedničkoj organizaciji turskih spasilačkih službi i TIKA Saraybosne. Sudjelovali smo u međunarodnoj terenskoj vježbi "ResponSEE" koju provode službe zaštite i spašavanja po scenariju odgovora na potres, a održana je na području Sarajeva i Istočnog Sarajeva. Cilj ove vježbe bio je pokazati da su službe zaštite i spašavanja u BiH spremne i obučene za zajedničke aktivnosti sa službama zemalja članica Europske unije (EU) te zemalja članica Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu – kazao je Strukan u razgovoru za Fenu.
