Nakon što su obilježena i tri najveća blagdana abrahamskih religija te za 20 dana premašen zakonski rok od 20 dana za uspostavu Vlade Federacije, očekuje se da bi visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt mogao razmrsiti gordijski čvor i donijeti odluku koja bi pomogla da se uspostavi Vlada Federacije BiH. Ova odluka posve je logičan nastavak nemogućnosti dogovora između dva jasna probošnjačka politička bloka, koji s jedne strane predvodi SDP, NiP i Naša stranka, a drugi čine SDA i DF, dok se u sredini, kao svojevrsni trgovci ili pak trojanski konji između tih dviju grupacija, nalaze Stranka za BiH i Narodni europski savez, koji traže bolju ponudu kojoj bi se priklonili.
"Svi protiv Bošnjaka"
Dio odgovora na to kako će se prema krizi u FBiH postaviti visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt mogao bi se nagovijestiti već danas na, doduše redovitoj, sjednici veleposlanika zemalja članica Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH. S tim, SDA, ponovno uz špijunsku aferu, potiče novo prosvjedno okupljanje u Sarajevu koje bi se baš danas trebalo dogoditi ispred zgrade Ureda visokog međunarodnog predstavnika. S porukama da se "ceo svet" urotio protiv Bošnjaka. A u biti, pogođenim se jedino osjeća grupacija oko SDA. Njezin predsjednik Bakir Izetbegović opetuje tvrdnje kako se donose odluke na štetu Bošnjaka i u korist HDZ-a BiH. - Tim izmjenama jača se pozicija HDZ-a, i to u dogovoru sa Zagrebom. Visoki predstavnik konzultirao se s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je to u nekoliko navrata potvrdio. Tim izmjenama napravljen je ogroman korak unatrag, od građanske k etnički podijeljenoj zemlji. Ako se tako nastavi, bit će obesmišljeno postojanje građanskih stranaka. Pozicija HDZ-a je tako ojačana da ta stranka, s manje od deset posto ruku u Parlamentarnoj skupštini BiH i manje od 15 posto ruku u Parlamentu FBiH, može određivati tko će biti u vlasti i izbaciti velike stranke, poput SDA ili Demokratske fronte - izjavio je Izetbegović. Uz Schmidta, optužio je i američku administraciju da je "odustala od ideje građanske, demokratske BiH" i da "promovira izbornu reformu po volji HDZ-a". No, kada se analiziraju rezultati s posljednjih izbora u listopadu prošle godine, onda je jasno kako je najviše profitirao upravo SDA. Naime, i sa starim pravilima odnos unutar hrvatskoga bloka ostao bi isti, a bošnjačke stranke ne bi mogle doći do presudnog broja podobnih Hrvata s kojima bi onda uspostavile vlast i bile u stanju izbaciti sve druge hrvatske stranke. Istodobno, jasno je kako bi SDA i DF po starim pravilima bili poslani u oporbu na četiri godine još prije četiri mjeseca. Naime, većinu u bošnjačkome Klubu imale bi stranke "osmorke", kao i bošnjačkog potpredsjednika. Uz brojna nagađanja o tome kada bi se mogla dogoditi Schmidtova odluka, još više je nagađanja o njezinu sadržaju te interpretaciji u čiju bi korist takvo što moglo biti. Kakva god izvedbena inačica bude, odluka će, međutim, morati riješiti aktualni prijepor koji su stvorili SDA i njegov potpredsjednik Federacije BiH Refik Lendo. Naime, iako je predsjednica Lidija Bradara potpisala imenovanje nove Vlade, a s njom se usuglasio i potpredsjednik Igor Stojanović, odluka se svejedno ne može uputiti u proceduru u Zastupnički dom zbog Lendina protivljenja.
Bez pluralizma kod Hrvata
Jedna od špekulacija je da bi Ured visokog predstavnika mogao naložiti nove izmjene Ustava FBiH tako da jedan od članova vodstva entiteta koji se bude protivio imenovanju Vlade mora imati potporu dvije trećine kluba, odnosno šesnaest ruku. Uz to, svoju poziciju u Ustavu FBiH trebali bi dobiti i predstavnici ostalih. Odluka kojom bi se oslabila uloga predsjednika loša je, prije svega, za Hrvate jer bi se ponovno hrvatske stranke i birači morali okupljati oko jedne političke opcije, što bi onda posve eliminiralo mogućnost političkog pluralizma te bi u konačnici od takvog "naboja" jedino profitirao vodeći HDZ BiH nauštrb demokracije. S druge pak strane, nagađa se i da bi druga vrsta odluke mogla biti privremenog karaktera. •
