Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo i direktor Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić posjetili su Termoelektranu Kakanj, gdje ih je direktor Enver Merdić upoznao o situaciji u tom pogonu, uz poseban osvrt na okolišne teme, prenosi Fena.
Nužna realizacija projekta
Đapo i Čibukčić obišli su blokove 5 i 6 TE Kakanj gdje su se uvjerili da su njihovi kapaciteti i u trenutačnom režimu rada dovoljni da toplinskom energijom u kvantitetu od 300 megavata već sada zagrijavaju Sarajevo. Konstatirano je da bi se izgradnjom kogenerativnog bloka 8 postigli europski standardi u smislu postizanja postotka korisnosti sagorene tone ugljena koji bi u ovom slučaju išao na 78 posto. U slučaju da se to ne dogodi, TE Kakanj bi 2030. godine morao prestati s radom. S obzirom na najavljenu studiju izvodljivosti, domaćini su se složili da je nužno što prije započeti realizaciju projekta toplovoda Kakanj - Sarajevo, što bi značilo da TE Kakanj počne zagrijavati Sarajevo već u grijnoj sezoni 2020.– 2021. godine. Čelnici TE Kakanj zahvalili su direktoru Čibukčiću na projektima koje je Fond za zaštitu okoliša FBiH u protekle dvije godine uspješno realizirao, a Čibukčić ih je pozvao da i ubuduće sudjeluju na javnim pozivima Fonda. U 2017. završen je projekt “Uspostavljanje osnovnog energijskog informacijskog sustava u TE Kakanj” za što je Fond odobrio 28.000 KM, a bit će potpisan i ugovor vrijedan 20.000 KM za nabavu novih analizatora za emisijske stanice 300 m iz zbirnog kanala blokova 5 i 6. Što se tiče ostalih projekata koji se odnose na “distribuciju” toplinske energije iz TE, u 2017. Fond je odobrio i 6000 KM za izradu projektne dokumentacije “Glavni projekt toplovoda u gradu Kaknju”.
Manje loženja ugljena
Izgradnjom toplovoda omogućila bi se alternativa za grijanje na plin, te bi umjesto plina stanovnici Sarajeva mogli koristiti domaću toplinsku energiju iz Kaknja. Ovo je vrlo važno jer dotok i cijena plina mogu ovisiti o političkim prilikama u svijetu i uvijek je dobro imati alternativu. Prema podacima iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, korištenje toplinske energije je dosta jeftinije. U Tuzli, koja se grije na toplovod iz termoelektrane, cijena je oko 24 KM po MW toplinske energije, dok je u Sarajevu, koje se grije na plin, oko 100 KM po MW. Studija izvodljivosti je pokazala da bi Sarajevo moglo koristiti toplinsku energiju po cijeni od 56 KM u prvih devet godina dok se ne otplati investicija, a nakon toga cijena bi se snizila na 34 KM. Izgradnjom toplovoda od Kaknja do Sarajeva, u glavnom bh. gradu bi se mogla proširiti i plinska infrastruktura i na padinske dijelove grada, čime bi se smanjilo korištenje ugljena u individualnim ložištima, tako da se stanovništvo motivira da umjesto ugljena i drva prijeđu na plin u cilju poboljšanja kvalitete zraka, odnosno smanjenja zagađenosti. Toplinskom energijom bili bi opskrbljivani potrošači u općinama Visoko, Breza, Ilijaš, Vogošća, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža te dio javnih objekata u općini Centar i Zetra. •
