“Mi stojimo - vrijeme ide. Što se prije formira vlast, to se može produktivnije raditi. Moje iskustvo je da su vlasti najproduktivnije kad su novouspostavljene”, ocijenio je nedavno zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda opisujući posljednjih šest mjeseci, piše Večernji list BiH.
Zastoji, blokade, politička prepucavanja utjecali su i na realni život, investicije koje izostaju u BiH, te su građani ove zemlje samo svjedoci kako Kinezi investiraju u Hrvatsku, Turci i Arapi u Srbiju... Slično je u Crnoj Gori, Makedoniji...
Začarani krug
Građani BiH naviknuti na “stoljetna” obećanja o uspostavi vlasti, otvaranju radnih mjesta, reformama, izgubili su osjećaj s realnošću življenja. To vjerojatno najbolje kao birokratski kroničari upravo bilježe dužnosnici iz Bruxellesa, koji svako malo upozoravaju vlasti BiH o neispunjenim zadaćama. Vrlo jasno su nedavno prigodom susreta s bh. dužnosnicima iz Europske komisije upozorili kako ne treba očekivati dobivanje mišljenja Europske komisije o stjecanju statusa kandidata za članstvo ako se uskoro ne uspostavi novi saziv Vijeća ministara. Bez toga mišljenja BiH ne može ostvariti sljedeći korak. I tako se stvari vrte posljednjih 20-ak godina kada je Bosna i Hercegovina bila u društvu Hrvatske u smislu njezina statusa prema Europskoj uniji. Istodobno Hrvatska je članica EU već 6 godina te je započela transformaciju svoga društva i države. U BiH takvo što, međutim, nije ni na vidiku. Razlog za posljednju blokadu uspostave Vijeća ministara je zahtjev za aktiviranjem Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), čemu se protivi srpska strana, a na njoj inzistiraju bošnjačke stranke. I tako se začarani krug iznurivanja i dokazivanja tko je veći patriot ili domoljub nastavlja.
Nijedna od strana ne želi izgubiti u utakmici nadmudrivanja neracionalno trošeći vrijeme građana koji sve češće odlučuju adresu u Bosni i Hercegovini zamijeniti onom u Njemačkoj, Austriji ili pak zemljama Skandinavije. Dodatni razarajući učinak posljednjih šest mjeseci na povjerenje naroda izazvalo je nametanje Željka Komšića za hrvatskog člana bh. Predsjedništva dominantno glasovima bošnjačkih birača. Taj scenarij, koji se u BiH ponavlja tri puta, podsjeća i na stanje pred raspad Jugoslavije. Takav rasplet doveo je do nove krize na razini Federacije BiH u odnosima Bošnjaka i Hrvata.
Hrvati, Bošnjaci, manjine...
Hrvatske stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora BiH, kako su najavile, neće odobriti uspostavu novog saziva Vlade Federacije BiH bez izmjene Izbornog zakona koje bi zajamčile kako se Hrvate više neće preglasavati na izborima za članove bh. Predsjedništva, ali i za popunjavanje Doma naroda Federacije BiH kako bi se osigurao legitimitet predstavnika u nacionalnim klubovima.
S treće pak strane, bošnjačke stranke, takvu reformu uvjetuju rješavanjem pitanja manjina, odnosno ostalih. Prema sadašnjim ustavnim i zakonskim odredbama, manjine su diskriminirane, no bošnjačke stranke tu činjenicu koriste kao pokriće za nastavak majorizacije manje brojnih Hrvata u ovome entitetu.
